Bijeliti (se) i bijeljeti (se) − glagoli na -iti/-jeti (II. dio)

U proš­lom smo članku ras­tu­ma­čili osnovnu raz­liku između gla­gola na -iti i -jeti koji su tvo­reni od iste osnove. Opće­nito možemo reći da gla­goli na -iti znače da netko nekog/nešto čini nečim (oži­viti − činiti živim), dok oni na -jeti ozna­čuju da netko pos­taje nečim (oži­vjeti − pos­ta­jati živim).

A sad je vri­jeme da malo zakompliciramo.

Kod gla­gola izve­de­nih od pri­djeva za boje naj­češće se u ovom kon­tek­stu nabra­jaju tri oblika, pri­mje­rice crve­niti, crve­njeti i crve­njeti se ili zele­niti, zele­njeti i zele­njeti se. Pri­tom oblici crve­njeti se i zele­njeti se znače isti­cati se, odi­sati crve­nom, odnosno zele­nom bojom.

crve­niti (činiti koga/što crve­nim): crve­niti kosu

crve­njeti (pos­ta­jati crve­nim): crve­njeti u licu

crve­njeti se (isti­cati se crve­nom bojom): makovi su se crve­njeli u žitu

zele­niti: Šuma je još prošle godine zele­nila ovaj kra­jo­lik. (činila je kra­jo­lik zelenim)

zele­njeti: Šuma je ovdje još prošlo pro­ljeće zele­njela. (pos­ta­jala je zelenom)

zele­njeti se: Šuma se ovdje još proš­log ljeta zele­njela. (isti­cala se svo­jim zelenilom)

Pos­toji i čet­vrta moguć­nost − da gla­gol na -iti uza se ima povratno-posvojnu zamje­nicu se, na pri­mjer bije­liti se. To je tada povratni gla­gol i ozna­čuje da netko sebe čini bije­lim (crve­nim, zele­nim, pla­vim…). Takvi su gla­goli pri­lično rijetki u upo­trebi, pa ih rječ­nici uglav­nom ne donose, no kao moguć­nost sva­kako pos­toje i po potrebi se mogu načiniti.

Kla­unica je bije­lila lice. (činila je lice bijelim)

Kla­unica se bije­lila. (činila je sebe bijelom)

Kako je šmin­ka­nje napre­do­valo, kla­unica je sve više bije­ljela. (pos­ta­jala je bijela)

Na kraju se kla­unica sva bije­ljela od pudera. (sva se isti­cala bjelinom)

Dakle važno je zapam­titi raz­liku između gla­gola poput bije­liti, bije­ljeti i bije­ljeti se. Gla­goli tipa bije­liti se rijetko se susreću, a spo­mi­njemo ih ovdje ponaj­prije kako bismo upo­zo­rili na velike izra­žajne moguć­nosti hrvat­skog jezika.

Scroll To Top