Broj i brojka

U govoru ih se često ne raz­li­kuje, no ove dvije riječi ne znače isto.

Broj je ponaj­prije mate­ma­tički pojam. Bro­jevi mogu biti parni i neparni, pri­rodni, raci­onalni, cijeli, slo­ženi i jed­nos­tavni; mogu biti i kućni, poštan­ski, tele­fon­ski, iden­ti­fi­ka­cij­ski, matični, ali i sretni ili nesretni i još koje­kakvi. Bro­jeve zapi­su­jemo slo­vima ili brojkama.

Brojka je znak kojim zapi­su­jemo broj. U Hrvat­skoj upo­treb­lja­vamo arap­ske i rim­ske brojke, pri čemu rim­ske imaju pri­lično ogra­ni­čenu upo­trebu (pri­mje­rice u kemiji za ozna­či­va­nje valen­cije ele­me­nata, u ime­nima nekih veli­ko­dos­toj­nika, na sato­vima, kat­kad u izda­vaš­tvu za ozna­či­va­nje godine izda­nja ili godi­šta publikacija).

Dakle, valja obra­titi pozor­nost na upo­trebu ovih riječi. Kat­kad je teže odre­diti koju bi valjalo upo­tri­je­biti, no u većini se slu­ča­jeva to može razlučiti.

Brojka neza­pos­le­nih raste. > Broj neza­pos­le­nih raste.

Raz­li­čiti izvori navode raz­li­čite brojke. > Raz­li­čiti izvori navode raz­li­čite bro­jeve.

arap­ski bro­jevi > arap­ske brojke

Kazaljka se pri­bli­ža­vala broju 12. > Kazaljka se pri­bli­ža­vala brojci 12.

Scroll To Top