![[Autor: Brian Hoffman]](http://bujicarijeci.com/wp-content/uploads/2013/03/Krumpir.jpg)
[Autor: Brian Hoffman]
Za razliku od južnoslavenskih jezika koji nas okružuju (bosanskoga/bošnjačkoga, crnogorskoga, makedonskoga, slovenskoga i srpskoga), a koji su u svojim standardnim inačicama prihvatili oblik krompir, hrvatski je standardni jezik prihvatio oblik krumpir.
Ova nam je riječ došla iz njemačkog jezika (ne zaboravimo da se krumpir svijetom proširio iz Južne Amerike, a u Hrvatsku je došao za vladavine Marije Terezije). U njemačkim dijalektima postoji čitav niz varijacija imena ove biljke, od kojih su za hrvatski jezik najzanimljivije: Gromper, Grumbeere, Grumbier, Grumbiere, Grundbirn, Grübling, Krumbeer, Krumbiir… Njemački su doseljenici u 18. stoljeću s krumpirom donijeli i svoja imena, a ona su se u hrvatskim govorima dalje razvijala. Tako danas u hrvatskom jeziku postoje nazivi: kompir, krompil, krompir, krumpijer, krunpir, kumpir… a spomenimo i oblike patata (prema talijanskome) i krtola (prema njemačkome Kartoffel).
Teško da bismo mogli navesti sve inačice prisutne u hrvatskim govorima, no iz tog je mnoštva u hrvatski standardni jezik uzeta samo jedna − krumpir.