Doprinosi li internet izumiranju jezika?

András Kor­nai, mađar­ski mate­ma­tički lin­gvist, u svo­jem je znans­tve­nom radu Digi­tal Lan­gu­age Death iznio zaklju­čak da je na inter­netu pri­sutno manje od pet posto pos­to­je­ćih jezika. Tvrd­nja je to koja sva­kako potiče na razmišljanje.

Na svi­jetu je danas više od sedam tisuća jezika (7776 prema poda­cima koje je 2012. iznio Etno­lo­gue). Opće­nito se sma­tra da je otpri­like 2500 njih ugro­ženo i da im pri­jeti izu­mi­ra­nje, što­više, pro­cje­njuje se da u pro­sjeku svaka dva tjedna nes­tane jedan. No ana­liza digi­talne pri­sut­nosti jezika upo­zo­rava da je sta­nje još ozbilj­nije – manje od pet posto jezika pos­toji na inter­netu! Ili, gle­da­jući s druge strane, više od 95 posto pos­to­je­ćih jezika ne pos­toji u digi­tal­nom svi­jetu i, kako pret­pos­tav­lja Kor­nai, teško da će uspješno ući u digi­talno doba!

Gdje su svi ti jezici, odnosno nji­hovi govor­nici?! Kor­nai ovu raz­liku poku­šava objas­niti činje­ni­com da je, prema nekim pro­cje­nama, i više od 40 posto jezika svi­jeta ugro­ženo, a i zna­ča­jan broj onih koji se ne sma­traju izravno ugro­že­nima ima svega neko­liko tisuća govor­nika, koji još k tomu žive u dije­lo­vima Afrike, Azije ili Južne Ame­rike u kojima je dos­tup­nost inter­neta rela­tivno niska. Ali to nije pra­vilo. Pije­mont­ski jezik, pri­mje­rice, ima između dva i tri mili­juna govor­nika u sje­ver­noj Ita­liji, no on na inter­netu gotovo uopće ne pos­toji, una­toč poku­ša­jima lokal­nih vlasti da ga očuvaju.

Iako je svaki jezik „priča za sebe”, pos­toji odre­đeni obra­zac nes­ta­ja­nja jezika. Naj­prije ga govor­nici pres­tanu govo­riti u prak­tič­nim situ­aci­jama, pri­mje­rice pri pos­lo­va­nju. Mlađi ga govor­nici ne žele upo­treb­lja­vati, a potom ga u pot­pu­nosti zabo­rave i zami­jene domi­nant­ni­jim i „pres­tiž­ni­jim” jezi­kom. Iako jezik nije služ­beno mrtav dok pos­toji i jedan jedini govor­nik, i obično prođe puno godina između početka izu­mi­ra­nja i pot­pune smrti, ako ga mlađe gene­ra­cije ne upo­treb­lja­vaju u svo­jemu sva­kod­nev­nom životu, neće ga pre­ni­jeti ni na inter­net, a naravno ni svo­jim potomcima.

Kor­nai pret­pos­tav­lja da će upravo „nepos­to­ja­nje” na inter­netu ubr­zati ostale pro­cese umi­ra­nja jezika. Mogli bismo zaklju­čiti da pos­toji realna moguć­nost da će teh­no­lo­ški razvi­tak pro­uz­ro­čiti „masovni pomor jezika”, a time i lokal­nog iden­ti­teta. No, s druge strane, ne treba smet­nuti s uma ni činje­nicu da je upravo inter­net omo­gu­ćio dosad naj­u­čin­ko­vi­tiju i naj­jef­ti­niju komu­ni­ka­ciju ljudi diljem planeta.

Ilus­tra­cija: Junior Melo, Wiki­me­dia Commons

Scroll To Top