S ili sa

S ili sa

Pri­jed­log s mala je riječ koja stvara velike pro­bleme. Naime mno­gim govor­ni­cima nije jasno glasi li s ili sa, odnosno kada glasi s, a kada sa.

Ukratko: u hrvat­skome jeziku ovaj pri­jed­log glasi s, no kada se nađe ispred riječi koje poči­nju gla­so­vima s, š, z i ž, težim gla­sov­nim sku­po­vima kao ks, ps i te ispred zamje­nič­koga oblika mnom, doda­jemo mu nave­zak a te on pos­taje sa.

Riječ je dakle o jed­nome pri­jed­logu (s) kojemu se u odre­đe­nim slu­ča­je­vima dodaje nave­zak a radi lak­šega izgo­vora. Pro­blem je što među jezi­kos­lov­cima ne pos­toji pot­puna suglas­nost oko toga koji su to sve slu­ča­jevi. Rezul­tat su ovoga nes­la­ga­nja brojna pra­vila, koja se još k tomu raz­li­kuju od jezi­kos­lovca do jezi­kos­lovca. Takva jezična poli­tika zasi­gurno ne omo­gu­ćuje govor­ni­cima lakše usva­ja­nje stan­dard­noga jezika i vje­ru­jemo da se ne smije ustra­jati na njoj.

Sma­tramo da se pri­jed­logu s treba pris­tu­piti kao i osta­lim pri­jed­lo­zima koji mogu imati nave­zak, to jest kao pri­jed­lo­zima: k (ka), kroz (kroza), nad (nada), niz (niza), pod (poda), pred (preda) i uz (uza). Oni naime nave­zak dobi­vaju rijetko, i to onda kada je to nužno za lakši izgo­vor, pri čemu je u sva­kod­nev­noj upo­trebi takvo doda­va­nje sve rjeđe:

ići k stricu, ali ići ka kumu

pro­bu­diti se iz more, ali pro­bu­diti se iza sna

spus­titi se niz bri­jeg, ali spus­titi se niza zid.

Držimo dakle da se osnovni oblik (s) treba upo­treb­lja­vati kad je to god moguće, a oblik s nave­skom (sa) tek iznimno, i to u slje­de­ćim slučajevima:

1. Kada se pri­jed­log s nađe uz ins­tru­men­tal zamje­nice jaPođi sa mnom!

2. Kada iza pri­jed­loga s sli­jede riječi koje poči­nju gla­so­vima s, š, z, ž te gla­sov­nim sku­po­vima koji su teški za izgo­vor (naj­češće se navode sku­povi ksps,): Lje­tu­jem sa ses­trom. Volim kavu sa šla­gom. Kiša stiže sa zapada. Putu­jem sa ženom. Sura­đu­jem sa Kse­ni­jom. Igram se sa psom. Pečem kruh sa pše­nič­nim brašnom.

Neki jezi­kos­lovci dopu­štaju i druge gla­sovne sku­pove, no sma­tramo da upo­trebu oblika sa treba ogra­ni­čiti na one slu­ča­jeve kod kojih je to doista nužno radi olak­ša­va­nja izgovora.

Osim ovih dvaju osnov­nih pra­vila, oko kojih se manje ili više svi slažu, dodali bismo još jedno, koje se vrlo rijetko spominje.

3. Pri nedvo­smis­le­nome nagla­ša­va­nju pri­jed­loga: Ne idem bez njega, nego sa njim! (Uspo­re­dite s reče­ni­com: Nije mi pro­blem što putu­jem bez njega, nego što moram puto­vati s njom!)

Kao što smo već rekli, poje­dini jezi­kos­lovci dodaju još pra­vila, no sma­tramo da njih valja napus­titi i da i u nave­de­nim slu­ča­je­vima treba pisati pri­jed­log bez nave­ska. Tako se prema nekim jezi­kos­lov­cima oblik sa upo­treb­ljava kada iza pri­jed­loga s slijedi:

− nes­klo­njiva riječ s ime­nič­kom ulo­gom: On se ogla­sio sa joj.

− riječ koja se upo­treb­ljava kao da je nes­klo­njiva: Reče­nicu ne valja poči­njati sa ja.

− jed­nos­lovna riječ ili druga oznaka: Kuća se piše sa ć. Nepoz­na­nicu ozna­ču­jemo sa x.

− broj.

Vje­ro­jatno bi se našlo još koje pra­vilo, no nama se ovo pos­ljed­nje čini pose­bice spor­nim. Ponaj­prije je teško objas­niti zašto bi se uopće oblik s nave­skom upo­treb­lja­vao kad se nađe ispred cijele jedne vrste riječi. (Zašto ne i u dodiru s pri­mje­rice zamje­ni­cama?) Nije jasno misli li se na bro­jeve kao vrstu riječi (dakle na redne i glavne) ili na bro­jeve u mate­ma­tič­kome smislu (i na bro­jevne ime­nice poput nule, tisuće, sto­tine…), misli li se na sklo­njive ili na nes­klo­njive bro­jeve, misli li se na bro­jeve pisane broj­kama ili slo­vima − pri čemu valja imati na umu da se oba načina jed­nako izgo­va­raju (s deset ili s 10), no ima li smisla pisati pri­mje­rice „s deset” i „sa 10”? Neki jezi­kos­lovci idu tako daleko da čak tvrde da se oblik sa ispred bro­jeva treba pisati, ali ne i čitati!

No stan­dardni jezik treba slu­žiti olak­ša­va­nju spo­ra­zu­mi­je­va­nja, a ne izmiš­lja­nju nepo­treb­nih pra­vila u koli­čini koju nitko ne može svla­dati i zapam­titi. Ima­jući to na umu, pre­po­ru­ču­jemo vam da se pri­dr­ža­vate prvih triju pra­vila i ne kom­pli­ci­rate si život ondje gdje nema potrebe.

Ilus­tra­cija: State Library of New South Wales.

Scroll To Top