Slijedeći i sljedeći

Slijedeći i sljedeći

Iako su vrlo slične, ove dvije riječi ne znače isto.

Sli­je­deći put sti­gli su do cilja.Slje­deći put sti­gli su do cilja.

(Pra­teći put sti­gli su do cilja. ≠ Drugi su put sti­gli do cilja.)

Sli­je­deći je gla­gol­ski pri­log sadaš­nji koji je nas­tao od gla­gola sli­je­diti. Budući da je pri­log, on je nepro­mje­njiv, smis­lom se vezuje uz gla­gol i opi­suje okol­nosti gla­gol­ske rad­nje. Nepro­mje­njiv je, dakle ima samo ovaj oblik (sli­je­deći), što znači da ne pos­toje riječi sli­je­deća, sli­je­deće, sli­je­de­ćem, sli­je­de­ćima... Samo i isklju­čivo oblik sli­je­deći. Smis­lom se vezuje uz gla­gol i govori o okol­nos­tima gla­gol­ske rad­nje, odnosno odgo­vara na pita­nje kako: sti­gli su (kako?) brzo / polako / sli­je­deći cestu / sli­je­deći put / pra­teći crveni auto

Kako ga pre­poz­nati u reče­nici? Ako izraz sli­je­deći smis­lom nado­pu­njuje gla­gol, ne možemo mu pro­mi­je­niti rod, broj ili padež, a umjesto njega možemo upo­tri­je­biti izraz pra­teći, riječ je o gla­gol­skome pri­logu sli­je­deći.

Pro­bi­jali smo se kroz sni­jeg sli­je­deći tra­gove lovaca.

Spo­jite pri­klju­čak za uzem­lje­nje sli­je­deći pri­lo­žene upute.

Slje­deći je pri­djev. On je nas­tao od gla­gol­skoga pri­loga sli­je­deći. Kao i svi pri­djevi, i on je pro­mje­njiv, dolazi uz imen­sku riječ (naj­češće ime­nicu) ili pre­uzima nje­zinu ulogu. Budući da je pro­mje­njiv, ima čitav niz oblika za padeže, rod i broj (slje­de­ćeg/slje­de­ćega, slje­de­ćim, slje­deća, slje­de­ćoj, slje­deće…). Uz njega naj­češće dolazi ime­nica i s njom se slaže u rodu, broju i padežu, a kat­kad može sta­jati i samos­talno i pre­uzeti ulogu ime­nice, ali i u tak­vim slu­ča­je­vima uz njega možemo zamis­liti odgo­va­ra­juću imenicu.

Neka uđe slje­deći (pacijent)!

Slje­deće godine upi­su­jem fakultet.

Slje­deći kupac dobiva dar.

Koja je slje­deća stanica?

S prak­tične strane gle­da­jući, možemo reći da je pri­djev (slje­deći) češći u upo­trebi, što znači da je manja vje­ro­jat­nost da ćete pogri­je­šiti ako oda­be­rete oblik s je kada niste sigurni kako pisati. Izgo­vor u ovome slu­čaju nije od velike pomoći jer dio govor­nika obje riječi izgo­vara jednako.

Ako imate pro­blema s raz­li­ko­va­njem ovih izraza, niste jedini. Raz­li­čito pisa­nje ovih dviju riječi rela­tivno je nova pojava, za koju nismo sigurni da ju je uopće tre­balo uvo­diti jer nepo­trebno zbu­njuje govor­nike koji se sla­bije sna­laze u gra­ma­tici, dok oni koji se u gra­ma­tici sna­laze dobro od nje zapravo nemaju nikakve posebne koristi. Još je 1999. Hrvat­ski jezični savjet­nik Ins­ti­tuta za hrvat­ski jezik i jezi­kos­lov­lje dopu­štao da se i pri­djev piše s ije, to jest kao sli­je­deći, bilje­žeći pri­tom isto­vjetne nagla­ske i pri­djevu i pri­logu (slijédēćī). No raz­lika u pisa­nju danas je u pot­pu­nosti pri­hva­ćena među jezi­kos­lov­cima, a govor­nike ionako nitko nikad ništa ne pita.

Scroll To Top