Author Archives: Dejana Šćuric

Dejana Šćuric profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i slobodni studij švedskoga jezika. Lektorira od 2006. godine.

Virus zapadnoga Nila ili virus Zapadnoga Nila

Nil

Pri zapi­si­va­nju imena ili naziva nužno je znati dvije stvari: kako ime ili naziv točno glasi i na što se točno odnosi. Sas­toji li se od više sas­tav­nica, nave­deno moramo znati za svaku od njih. Nazivi virus­nih vrsta (kao i nazivi bilj­nih i živo­tinj­skih vrsta) pišu se malim počet­nim slo­vom, osim kada poči­nju rije­čju koja je i sama vlas­tito ime ili ... Read More »

O posljedicama poplava

Dragi koris­nici, voljeli bismo vam skre­nuti pozor­nost na ozbilj­nost i dale­ko­sež­nost pos­lje­dica poplava. Naime, i kad se voda povuče i sta­nov­nici se vrate svo­jim kućama, pomoć će im tre­bati još neko vri­jeme jer će se suoča­vati s nizom problema. Voda, pose­bice bunar­ska, danima neće biti sigurna za upo­trebu (ni za piće, ni za kuha­nje, ni za osobnu higi­jenu) jer se ... Read More »

Molba ili zamolba

Molbe

Iako se riječ zamolba nevje­ro­jatno pro­ši­rila pos­ljed­njih dvaju-triju deset­ljeća, jezi­kos­lovci pred­nost daju ime­nici molba. Ona je naime u hrvat­skome jeziku pri­sutna još od sred­njega vijeka. Zabi­lje­žena je i u sta­rim rječ­ni­cima i u dje­lima sta­rih pisaca (Đur­đe­vića, Gun­du­lića, Hek­to­ro­vića, Kani­žlića, Vite­zo­vića…). Zamolba se spo­ra­dično jav­lja tek kra­jem 19. sto­ljeća, pri­mje­rice u dje­lima Vjen­ces­lava Novaka i Slavka Kolara, ali je sve ... Read More »

Slijedeći i sljedeći

Slijedeći put

Iako su vrlo slične, ove dvije riječi ne znače isto. Sli­je­deći put sti­gli su do cilja. ≠ Slje­deći put sti­gli su do cilja. (Pra­teći put sti­gli su do cilja. ≠ Drugi su put sti­gli do cilja.) Sli­je­deći je gla­gol­ski pri­log sadaš­nji koji je nas­tao od gla­gola sli­je­diti. Budući da je pri­log, on je nepro­mje­njiv, smis­lom se vezuje uz gla­gol i opi­suje okol­nosti gla­gol­ske ... Read More »

Postoji li univerzalno razumljiva riječ

Ha

Nizo­zem­ski znans­tve­nici Mark Din­ge­manse, Fran­cisco Tor­re­ira i Nick Enfi­eld obja­vili su znans­tveni rad u kojem objaš­nja­vaju da pos­toji vrlo velika vje­ro­jat­nost da je „Ha?” (upi­tan izraz koji upo­treb­lja­vamo da bismo sugo­vor­niku dali do zna­nja da ne razu­mi­jemo što govori) uni­ver­zalno razumljiv. Zaključci su izve­deni na teme­lju rezul­tata pro­uča­va­nja 31 jezika iz 16 raz­li­či­tih jezič­nih poro­dica. Svi su pro­uča­vani jezici imali ... Read More »

Scroll To Top