Author Archives: Dejana Šćuric

Dejana Šćuric profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i slobodni studij švedskoga jezika. Lektorira od 2006. godine.

Teorijski i teoretski

Odnos između ovih dvaju pri­djeva (i pri­pa­da­ju­ćih im pri­loga) nije odu­vi­jek bio nedvo­smis­len, a ni jezični pri­ruč­nici nisu uvi­jek bili složni u dava­nju pred­nosti. Iako se i danas neri­jetko zna­če­njem izjed­na­čuju, čini se da se u pos­ljed­nje vri­jeme nji­hova zna­čenj­ska polja raz­dva­jaju i da već možemo raz­li­ko­vati dva osnovna značenja. Pri­djev teoret­ski tako sve češće znači „koji pos­toji kao pret­pos­tavka, ... Read More »

Prijanjati ili prianjati

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku dobro pisati samo pri­anjati. Riječ je o nes­vr­še­nom gla­golu nas­ta­lom prema obliku pri­onuti (kod kojeg ne valja gri­je­šiti pišući ga pri­oniti). Obje ove riječi imaju zijev (hijat). Riječ je o fonet­skoj pojavi da se dva samo­glas­nika nađu jedan do dru­goga. Iako se u govoru na mjestu hijata uglav­nom umeće glas j, u pismu se to ... Read More »

Prijam ili prijem

Iako mnogi misle da je riječ o novoj jezič­noj pre­po­ruci, ona je stara barem neko­liko deset­ljeća (čini se doduše da se cijelo vri­jeme uspješno ignorirala). Riječ pri­jem potječe naj­vje­ro­jat­nije iz ruskog jezika (od riječi прием) i ona u hrvat­skom jeziku nema srod­nih riječi (pri­mje­rice riječi tri­jem i dri­jem nisu joj eti­mo­lo­ški bli­ske). Pre­uzeli smo je i od nje nači­nili neko­liko ... Read More »

Dnevna novina ili dnevne novine

U zna­če­nju dnev­nog lista ova se riječ u stan­dard­nom jeziku upo­treb­ljava samo u mno­žin­skom obliku − novine. Kao i ime­nice grab­lje ili škare i mno­žin­ski oblik novine ozna­čuje (i) jedan predmet. Iako su podri­je­tlom srodne (u kori­jenu imaju pri­djev nov), riječ nȍvine ne treba brkati s ime­ni­com novìna (novìne), koja znači „novost, novi­tet, neka nova pojava”. Riječ novìna („novost”) rjeđa ... Read More »

Starigradski i starogradski

Oba su pri­djeva dobra, ali ne znače isto. Pri­djev sta­ri­grad­ski nas­tao je prema ime­nici Sta­ri­grad. U Hrvat­skoj pos­toje tri nase­lja koja se zovu Sta­ri­grad − u bli­zini Kopriv­nice, Senja i Zadra. Sta­nov­nici se ovih nase­lja nazi­vaju Sta­ri­gra­đani (u jed­nini Sta­ri­gra­đa­nin) i Sta­ri­gra­đanke. Sta­ro­grad­ski se odnosi na Stari Grad (nase­lje na otoku Hvaru), Stari grad (dio ili čet­vrt mno­gih gra­dova) te ... Read More »

Scroll To Top