Author Archives: Dejana Šćuric

Dejana Šćuric profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i slobodni studij švedskoga jezika. Lektorira od 2006. godine.

Porod i porođaj

Porod i porođaj

Suvre­meni jezični savjet­nici uglav­nom strogo odje­ljuju zna­če­nje ime­nica porod i poro­đaj. Porod − prema njima − ozna­čuje djecu i potom­s­tvo opće­nito, a poro­đaj čin dono­še­nja dje­teta na svi­jet. No je li ovakva podjela zna­če­nja u hrvat­skome jeziku uis­tinu moguća? Ime­nica porod nas­tala je prema gla­golu poro­diti. Zabi­lje­žena je još u našemu naj­sta­ri­jem rječ­niku, onome Fausta Vran­čića iz 1595., i to ... Read More »

Dar i poklon

Dar ili poklon

Ime­nica dar stara je riječ koja potječe još iz pras­la­ven­skoga jezika, a pri­pada istoj poro­dici riječi kao i gla­gol dati. Dar je ono što se daje, ono što je dano. U tome smislu raz­li­ku­jemo dva osnovna zna­če­nja ove ime­nice: ono što je netko nekomu dao, to jest pok­lon, ali i ono što je nekomu dano, to jest talent, nada­re­nost, pa ... Read More »

Doprinosi li internet izumiranju jezika?

Internet

András Kor­nai, mađar­ski mate­ma­tički lin­gvist, u svo­jem je znans­tve­nom radu Digi­tal Lan­gu­age Death iznio zaklju­čak da je na inter­netu pri­sutno manje od pet posto pos­to­je­ćih jezika. Tvrd­nja je to koja sva­kako potiče na razmišljanje. Na svi­jetu je danas više od sedam tisuća jezika (7776 prema poda­cima koje je 2012. iznio Etno­lo­gue). Opće­nito se sma­tra da je otpri­like 2500 njih ugro­ženo ... Read More »

S ili sa

Sa psom

Pri­jed­log s mala je riječ koja stvara velike pro­bleme. Naime mno­gim govor­ni­cima nije jasno glasi li s ili sa, odnosno kada glasi s, a kada sa. Ukratko: u hrvat­skome jeziku ovaj pri­jed­log glasi s, no kada se nađe ispred riječi koje poči­nju gla­so­vima s, š, z i ž, težim gla­sov­nim sku­po­vima kao ks, ps i pš te ispred zamje­nič­koga oblika mnom, doda­jemo ... Read More »

Ovaj auto ili ovo auto

Auto

Na ime­nicu auto dio jezi­kos­lo­vaca i danas gleda sa zadr­škom. Tek je rela­tivno nedavno počela ula­ziti u rječ­nike, a i pri­tom se naj­češće ozna­čuje kao oblik koji pri­pada raz­go­vor­nomu jeziku. Una­toč tome, ova je ime­nica u upo­trebi daleko češća od riječi auto­mo­bil, od koje je nastala. Ime­nica auto u stan­dard­nome je jeziku muškoga roda, baš kao i auto­mo­bil, što znači ... Read More »

Scroll To Top