Author Archives: Dejana Šćuric

Dejana Šćuric profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i slobodni studij švedskoga jezika. Lektorira od 2006. godine.

S kliještima ili s kliještama

Ime­nica kli­je­šta sred­njeg je roda i ima samo mno­žinu (plu­ra­lia tan­tum). Kat­kad se umjesto sred­njeg roda čuje žen­ski rod (kli­je­šte), no on se u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku ne sma­tra pravilnim.   SREDNJI ROD ŽENSKI ROD N kli­je­šta kli­je­šte G kli­je­šta kli­je­šta D kli­je­štima kli­je­štama A kli­je­šta kli­je­šte V kli­je­šta kli­je­šte L kli­je­štima kli­je­štama I kli­je­štima kli­je­štama  Molim te, dodaj mi ... Read More »

Nasipati, nasuti, naliti, natočiti

U hrvat­skom jeziku pos­toji zna­čenj­ska raz­lika između nave­de­nih gla­gola s obzi­rom na to ozna­čuju li ruko­va­nje sip­kom, prh­kom tvari ili ruko­va­nje teku­ći­nom. U prvoj su sku­pini gla­goli sipati i slo­ženi gla­goli prema -suti, kao i nji­hove izve­de­nice, a u dru­goj gla­goli liti, točiti i nji­hove izvedenice. SIPKA TVAR TEKUĆINA - SIPAVATI SIPATI -UTI LIJEVATI LITI TOČITI dosi­pa­vati dosi­pati dosuti doli­je­vati ... Read More »

Nedaleko

Pri­log neda­leko nas­tao je prema pri­logu daleko i zadr­žao je nje­gova obi­lježja pa se u reče­nič­nom ustroj­stvu jed­nako pona­šaju. Između osta­loga, to znači da i pri­log neda­leko ima dopunu s pri­jed­lo­gom od. Iako se u govoru ovaj pri­jed­log neri­jetko izos­tav­lja, vje­ro­jatno ana­lo­gi­jom prema upo­trebi pri­loga blizu, pri­log neda­leko treba ana­lo­gi­jom pove­zati s pri­lo­gom daleko. On živi daleko grada. > On ... Read More »

Zasujem ili zaspem

Pre­zent gla­gola zasuti glasi zas­pem, zas­peš zaspe, zas­pemo, zas­pete, zaspu. U govoru se kat­kad mogu čuti i oblici zasu­jem, zasu­ješ, zasuje, zasu­jemo, zasu­jete, zasuju, no oni se ne sma­traju stan­dard­no­je­zič­nim oblicima. Nave­deno vri­jedi i za pre­zent gla­gola: dosuti (dos­pem, ne dosu­jem), isuti (ispem, ne isu­jem), nasuti (nas­pem, ne nasu­jem), oba­suti (obas­pem, ne oba­su­jem), odsuti (odspem, ne odsu­jem), osuti (ospem, ne ... Read More »

Susjedski, susjedni, susjedov

Ova su tri pri­djeva zna­čenj­ski srodna, ali ipak jasno razdvojena. Pri­djev susjed­ski znači „koji se odnosi na susjede, koji je svoj­stven susje­dima”. Pri­tom govo­rimo o susjed­skim odno­sima, susjed­skoj radoz­na­losti, susjed­skim dru­že­njima, susjed­skoj pomoći, susjed­skim pra­vima… Susjedni znači „koji je u nepo­sred­noj bli­zini, koji je u susjed­stvu”: susjedna država, susjedni grad, susjedno dvo­ri­šte, susjedno brdo, susjedna stra­nica, susjedni kut... Pri­djev susje­dov ... Read More »

Scroll To Top