Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku ova ime­nica u muškom rodu i glasi mis­te­rij. Ona potječe iz grč­kog jezika (mys­te­rion), a pre­uzeli smo je, kao i većinu grč­kih riječi, preko latin­skoga, u kojem glasi mys­te­rium. Latin­ske ime­nice koje zavr­ša­vaju na ‑ium pre­uzi­mamo tako da se doče­tak -um zami­jeni gla­som j (sta­dij prema sta­dium, akva­rij prema aqu­arium, odnosno mis­te­rij prema mys­te­rium). Valja ... Read More »

Kra­tica RIP izvorno potječe iz latin­skog jezika (od requ­ies­cat in pace), a znači „počivao/počivala u miru”. Oblici poči­vao i poči­vala u gra­ma­tič­kom su smislu opta­tiv, željni način, to jest gla­gol­ski način kojim se izriče želja (kao i Živio!, Živjeli!, Dobro došao!, Zdrav bio! i slično). Opta­tiv se sas­toji od gla­gol­skoga pri­djeva rad­noga, ali uza se nema pre­zent pomoć­noga gla­gola biti, ... Read More »

Hrvat­skom jeziku pri­pada ime­nica auto­cesta. Riječ je o vrsti ceste, to jest o cesti nami­je­nje­noj ponaj­prije auto­mo­bil­skom prometu. Naziv auto­put ne sma­tra se dobro nači­nje­nim jer ime­nica put, između osta­loga, podra­zu­mi­jeva neure­đen ili mini­malno ure­đen, često neplan­ski izgra­đen zem­ljani pros­tor koji služi za puto­va­nje. Ime­nica cesta, s druge strane, ozna­čuje plan­ski stvo­ren i izgra­đen objekt s poprat­nim ele­men­tima kao što ... Read More »

U hrvat­skome se stan­dard­nom jeziku pred­nost daje ime­nici sućut. Ona je nas­tala prema gla­golu ćutjeti („osje­ćati”): su‑ + ćutjeti, dakle „suosjećati”. Ime­nica saučešće podri­je­tlom je iz ruskog jezika (sa‑ + učes­tvo­vati), a u teme­lju joj je zna­če­nja zapravo sudje­lo­va­nje. Kako već imamo svoje dobre ime­nice (sućut i suosje­ća­nje), treba im dati pred­nost pred zapravo nepo­treb­nim rusizmom. Dakle valja pripaziti: Pri­mite ... Read More »

Riječ je zapravo o pre­zentu dvaju raz­li­či­tih gla­gola − zas­pati i zasuti. Una­toč tomu što im infi­ni­tivi i nisu odviše slični, u pre­zentu većine lica raz­li­kuje ih samo jedno slovo. Često ih govor­nici zamje­njuju pa umjesto reče­nice „Zas­pim kao top.” čujemo „Zas­pem kao top.” A zas­pati i zasuti u „topov­skom” kon­tek­stu zasi­gurno nije isto. Da bismo zapam­tili koji pre­zent pri­pada kojem ... Read More »