Author Archives: Dejana Šćuric

Dejana Šćuric profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti te komparativne književnosti. Studirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je završila i slobodni studij švedskoga jezika. Lektorira od 2006. godine.

Dobivati ili dobijati

Hrvat­skomu stan­dard­nom jeziku pri­pada samo infi­ni­tivni oblik dobi­vati. Pre­zent glasi dobi­vam, dobi­vaš… (ne dobi­jam, dobi­jaš…), per­fekt dobi­vao sam, dobi­vao si… (ne dobi­jao sam, dobi­jao si…), futur prvi dobi­vat ću, dobi­vat ćeš… (ne dobi­jat ću, dobi­jat ćeš...) i tako dalje. Gla­gol dobi­vati ponaša se kao i gla­goli bivati, izbi­vati, pre­bi­vati, pri­do­bi­vati, zado­bi­vati... U osnovi ovih oblika nalazi se gla­gol bivati, dok su ... Read More »

S obzirom na

Ime­nica obzir u kom­bi­na­ciji s nekim pri­jed­lo­zima pos­taje vez­nički skup. Te riječi pri­tom ne pos­taju vez­nici kao vrste riječi, samo dobi­vaju ulogu vez­nika, a cijele izraze nazi­vamo vez­nič­kim sku­po­vima. To su sku­povi s obzi­rom na (to da) i bez obzira na (to što). Govor načelno teži redu­ci­ra­nju pa se u upo­trebi ovi sku­povi neri­jetko skra­ćuju i izo­bli­čuju (obzi­rom da, obzi­rom ... Read More »

Preporučam ili preporučujem

S gla­go­lima kojima izri­čemo dava­nje pre­po­ruke imamo podosta pro­blema. U hrvat­skome stan­dard­nom jeziku oni glase pre­po­ru­čiti (u pre­zentu pre­po­ru­čim) i pre­po­ru­či­vati (u pre­zentu pre­po­ru­ču­jem). Oni su nas­tali pre­fik­sal­nom tvor­bom od gla­gola poru­čiti i poru­či­vati (poru­čim i poru­ču­jem), a sprežu se isto kao i ti osnovni gla­goli. Slično je i s gla­go­lima ispo­ru­čiti i ispo­ru­či­vati (ispo­ru­čim i ispo­ru­ču­jem). U govoru se ... Read More »

Kamoli ili kamo li

Vez­nik kamoli uvi­jek se piše kao jedna riječ. Zna­če­nje mu je gra­da­cij­sko, a često se pojav­ljuje zajedno s vez­ni­kom a. Nije ju ni poz­dra­vio, kamoli upi­tao za nje­zino zdravlje. Nije lako namje­riti se na dobra konja, a kamoli na iskrena ministra. Među novo­grad­njama nema mjesta ni za iglu, a kamoli za par­ki­ra­li­šte ili park. Danas rodi­te­lji ne smiju ni savje­to­vati djecu, ... Read More »

Kožni, kožnat, kožast

I dok se kod pri­djeva papirni i papir­nat bez većih pro­blema mogla napra­viti zna­čenj­ska podjela, kod pri­djeva kožni, kož­nat (odre­đeni oblik kož­nati) te kožast (kožasti) to je već teže. Jezična lite­ra­tura ni u proš­losti nije bila jedins­tvena u pri­da­va­nju zna­če­nja ovim pri­dje­vima, a čini se da ni danas ne pos­toji kon­sen­zus oko toga. U novije se vri­jeme pro­bija zna­čenj­ska podjela prema ... Read More »

Scroll To Top