Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Neke ime­nice sred­njeg roda u nekim pade­žima imaju pro­ši­renu osnovu, a u nekima nepro­ši­renu, pa ih zbog nejed­na­kog broja slo­gova nazi­vamo nejed­na­kos­lož­nim ime­ni­cama. Takva je i ime­nica jaje. Ona ima pro­ši­renu osnovu u nekim jed­nin­skim pade­žima, to jest u geni­tivu (jajeta), dativu (jajetu), loka­tivu (jajetu) i ins­tru­men­talu (jaje­tom). Pro­blem je kod ove ime­nice što se u nave­de­nim pade­žima jav­ljaju i ... Read More »

Između pri­djeva dug i duga­čak nema neke sus­tav­nije zna­čenj­ske raz­like. Oblik duga­čak jav­lja se od 17. sto­ljeća i mlađi je po pos­tanku. Što­više, izve­den je prema pri­djevu dug, što se vidi i po tome što nema vlas­titu kom­pa­ra­ciju: dok prema pri­djevu dug imamo kom­pa­ra­tive duži i dulji, odnosno super­la­tive naj­duži i naj­du­lji, oblici dugač­kiji i naj­du­gač­kiji ne postoje. Teško je ... Read More »

Pisa­nje zareza jedno je od naj­pro­ble­ma­tič­ni­jih podru­čja u hrvat­skom jeziku: pre­ve­lik broj nedo­voljno čvr­stih pra­vila stvo­rio je veliku nesi­gur­nost i impro­vi­za­ciju pri nji­ho­voj uporabi. Una­toč ovakvu sta­nju neka su pra­vila neupitna, a takav je slu­čaj i s onim po kojem se zarez piše uz suprotni vez­nik no. No pri­tom neri­jetko gri­ješe i oni koji uz vez­nik no zarez pišu. Naime, ... Read More »

Pri­jed­lozi radi i zbog u upo­trebi se neri­jetko brkaju. Radi ozna­čuje namjeru (Došao sam radi pre­gleda.), a zbog uzrok (Kaš­ljao sam zbog dima.). Između ovih dvaju pri­jed­loga ne pos­toji jedan koji bi bio „bolji” − oni u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku jed­nos­tavno znače raz­li­čite odnose. Pri­jed­lo­gom radi izri­čemo namjeru i cilj radnje. Zaklju­čaj se radi svoje sigurnosti. Zanim­ljivo je i što ... Read More »

Riječ cunami dolazi nam iz japan­skog jezika. Nas­tala je od riječi tsu („luka”) i nami („val”), a ozna­čuje velike mor­ske valove koje je pro­uz­ro­čio potres. Riječ je pri­hva­ćena kao ime­nica muškog roda jed­nine (G cuna­mija, I cuna­mi­jem, mn. N cuna­miji, G cuna­mija). No zašto je bolje upo­tri­je­biti oblik cunami od oblika tsu­nami? Jezici neri­jetko pre­uzi­maju riječi iz dru­gih jezika. Pri­tom ... Read More »