Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Pri obra­ća­nju jed­noj osobi u pisme­noj komu­ni­ka­ciji, pose­bice služ­be­noj, uobi­ča­jeno je upo­treb­lja­vati mno­žin­ske oblike zamje­nica i gla­gola. Takvo obra­ća­nje izgleda kao da se obra­ćamo neo­dre­đe­noj sku­pini ljudi, ali se zamje­nički oblici pišu veli­kim počet­nim slo­vom (Vi, Vaš). obra­ća­nje sku­pini ljudi obra­ća­nje iz poštovanja Rezul­tati doka­zuju da ste vi na dobrom putu. Rezul­tati doka­zuju da ste Vi na dobrom putu. Upravo ste ... Read More »

Ime grada susjedne nam Bosne i Her­ce­go­vine često stvara pro­bleme pri pisa­nju, a s pisa­njem izve­de­nica od toga imena još je i gore. Ime grada. Poku­šate li otkriti što ime ovoga grada znači, teško da ćete pogo­diti! Prva riječ, suprotno naj­češ­ćemu miš­lje­nju, nije ime­nica, nego pri­djev. Naime nije riječ o banji, kupa­li­štu ili topli­cama (prema tali­jan­skome bagno), nego o sta­rome posvoj­nom ... Read More »

Tacna ili taca dolazi iz fran­cu­skoga jezika (tasse), a pre­uzeli smo je posred­stvom nje­mač­koga (Tasse). Sma­tra se regi­ona­liz­mom i ne ulazi u stan­dardni jezik. Pla­danj potječe od grč­koga plát­ha­non i naj­češća je riječ za ovaj komad posuđa. Imamo čak i izreku prema njoj: dobiti sve na plad­nju. Plata nam dolazi iz nje­mač­koga jezika (Platte), a zapravo potječe od latin­skoga (platta). ... Read More »

U nas­lovu su nave­deni dvoj­beni oblici zamje­nice sav (sva, sve). U stan­dard­nome jeziku oblik svo zapravo ne pos­toji. On se upo­treb­ljava u sred­njem rodu umjesto oblika sve, no to nije u skladu sa stan­dar­di­zi­ra­nim obli­cima. Oblik svo u govoru nije rije­dak i veli­kom dijelu govor­nika „ne zvuči ružno”, no norma ostaje neumo­ljiva i valja je znati. Svo joj je lice mokro ... Read More »

Ime­nice pri­ti­sak i tlak možemo sma­trati bli­skoz­nač­ni­cama, no una­toč tomu u hrvat­skome su stan­dard­nom jeziku nji­hova zna­če­nja pri­lično jasno razgraničena. Pri­ti­sak je ponaj­prije tiska­nje, tišta­nje jed­noga tijela na drugo (zaus­tav­lja­nje krva­re­nja pri­ti­skom prsta). Drugo mu je zna­če­nje zapravo pre­ne­seno: upo­raba pri­sile u svrhu ostva­ri­va­nja nekoga cilja, utje­caj, pri­nuda (poli­tički pri­ti­sak, pri­ti­sak jav­nosti). Pre­ne­seno je zna­če­nje danas češće u upo­trebi od ... Read More »