Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Oba ova gla­gola, kao i nji­hovi nes­vr­šeni par­njaci (odma­rati i odma­rati se), pri­pa­daju hrvat­skome stan­dard­nom jeziku, no valja obra­titi pozor­nost na to kada koji upotrijebiti. Kada govo­rimo o pre­kidu neke aktiv­nosti ili počinku s ciljem povratka utro­šene ener­gije i elana, upo­tri­je­bit ćemo povratne gla­gole odmo­riti se i odma­rati se – dakle oblike sa zamje­ni­com se. Nakon posla odma­ram. > Nakon ... Read More »

Oko dava­nja pred­nosti jed­nom od gla­gola sadr­žati i sadr­ža­vati jezi­kos­lovci se uglav­nom ne slažu: neki sma­traju da je bolji sadr­žati, neki pred­nost daju gla­golu sadr­ža­vati, dok neki misle da su dobra oba. Čini se da je gla­gol sadr­žati sta­riji, a i nje­gov se pre­zent (sadr­žim, sadr­žiš, sadrži, sadr­žimo, sadr­žite, sadrže) upo­treb­ljava češće od pre­zenta gla­gola sadr­ža­vati (sadr­ža­vam, sadr­ža­vaš, sadr­žava, sadr­ža­vamo, sadr­ža­vate, ... Read More »

Riječi dan i dat gla­gol­ski su pri­djevi trpni. Pojed­nos­tav­ljeno rečeno, ovaj se gla­gol­ski oblik tvori uglav­nom od pri­je­laz­nih gla­gola doda­va­njem sufiksa: ‑n, ‑en, ‑jen, ‑ven ili ‑t. Pod­sje­timo se, pri­je­laz­nim gla­go­lima sma­tramo gla­gole koji imaju dopunu u aku­za­tivu (padežu koji odgo­vara na pita­nja koga? što?). obe­ćati − obećan namo­čiti − namočen pro­mi­je­niti − promijenjen pri­kriti − prikriven poz­nati − poznat Gla­gol­ski ... Read More »

Iako kat­kad možemo naići i na gla­gol teori­zi­rati (tvo­ren prema ime­nici teorija), taj oblik ne bi tre­balo upo­treb­lja­vati jer već imamo gla­gol teore­ti­zi­rati. Gla­gol teore­ti­zi­rati nije nas­tao od ime­nice teorija. U nje­go­voj je osnovi latin­ska ime­nica teore­ti­cus, odnosno naš pre­uzeti, a danas i zas­ta­rjeli oblik teore­tik (danas govo­rimo teore­ti­čar). Prema ime­nici teore­tik stvo­ren je gla­gol teore­ti­zi­rati tako da je odba­čen ... Read More »

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku dobro pisati samo pri­anjati. Riječ je o nes­vr­še­nom gla­golu nas­ta­lom prema obliku pri­onuti (kod kojeg ne valja gri­je­šiti pišući ga pri­oniti). Obje ove riječi imaju zijev (hijat). Riječ je o fonet­skoj pojavi da se dva samo­glas­nika nađu jedan do dru­goga. Iako se u govoru na mjestu hijata uglav­nom umeće glas j, u pismu se to ... Read More »