Category Archives: gramatika

Dug i dugačak

Između pri­djeva dug i duga­čak nema neke sus­tav­nije zna­čenj­ske raz­like. Oblik duga­čak jav­lja se od 17. sto­ljeća i mlađi je po pos­tanku. Što­više, izve­den je prema pri­djevu dug, što se vidi i po tome što nema vlas­titu kom­pa­ra­ciju: dok prema pri­djevu dug imamo kom­pa­ra­tive duži i dulji, odnosno super­la­tive naj­duži i naj­du­lji, oblici dugač­kiji i naj­du­gač­kiji ne postoje. Teško je ... Read More »

No,

Pisa­nje zareza jedno je od naj­pro­ble­ma­tič­ni­jih podru­čja u hrvat­skom jeziku: pre­ve­lik broj nedo­voljno čvr­stih pra­vila stvo­rio je veliku nesi­gur­nost i impro­vi­za­ciju pri nji­ho­voj uporabi. Una­toč ovakvu sta­nju neka su pra­vila neupitna, a takav je slu­čaj i s onim po kojem se zarez piše uz suprotni vez­nik no. No pri­tom neri­jetko gri­ješe i oni koji uz vez­nik no zarez pišu. Naime, ... Read More »

Radi i zbog

Pri­jed­lozi radi i zbog u upo­trebi se neri­jetko brkaju. Radi ozna­čuje namjeru (Došao sam radi pre­gleda.), a zbog uzrok (Kaš­ljao sam zbog dima.). Između ovih dvaju pri­jed­loga ne pos­toji jedan koji bi bio „bolji” − oni u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku jed­nos­tavno znače raz­li­čite odnose. Pri­jed­lo­gom radi izri­čemo namjeru i cilj radnje. Zaklju­čaj se radi svoje sigurnosti. Zanim­ljivo je i što ... Read More »

Vaterpolo utakmica ili vaterpolska utakmica

U hrvat­skom jeziku spo­jevi dviju ime­nica u kojima jedna atri­butno dopu­njuje drugu, odnosno ima pri­djevno zna­če­nje, nisu česti kao u nekim dru­gim jezi­cima. Iako takve kons­truk­cije pos­toje, pos­toji i tež­nja da se ime­nica koja odre­đuje drugu ime­nicu zami­jeni pridjevom. engl. kit­c­hen table (kuhinj­ski stol) kuhinja-stol > kuhinj­ski stol Kat­kad se od ime­nice u atri­but­nom polo­žaju ne može nači­niti pri­djev (trikno pita­nje ... Read More »

Riješiti, rješavati, rješenje

Neri­jetko se pri pisa­nju ovih riječi gri­ješi u odrazu jata jer nije uvi­jek lako raz­lu­čiti koji se oblik piše s ije, a koji s je. Gla­gol rijéšiti pišemo s dugim odra­zom jata, to jest s ije. Takav odraz jata ovaj gla­gol zadr­žava u svim vre­me­nima (rije­šim, rije­ših, rije­šit ću, rije­šio sam…) te u gla­gol­skom pri­logu proš­lom (rije­šivši) i gla­gol­skom pri­djevu ... Read More »

Scroll To Top