Category Archives: gramatika

Oko − oka − oči

Kada ozna­čuje organ vida, mno­žina riječi oko glasi oči. Pro­mo­trimo li bolje, vidjet ćemo da je ova riječ u jed­nini sred­njeg roda (ovo oko), a u mno­žini žen­skoga (ove oči). No kada ime­nicu oko upo­treb­lja­vamo s bro­je­vima dva, tri, četiri te sa svim osta­lim bro­je­vima koji zavr­ša­vaju nave­de­nim zna­men­kama, umjesto oblika za mno­žinu upo­treb­lja­vamo „dvo­jin­ske” oblike (dva oka, tri oka, ... Read More »

Ako ili ukoliko

Ova se dva vez­nika u govoru upo­treb­lja­vaju u istom zna­če­nju, no u stan­dard­nom se jeziku pred­nost daje vez­niku ako. Uko­liko budeš kas­nio, nalju­tit ću se. > Ako budeš kas­nio, nalju­tit ću se. Što da napra­vim uko­liko ne dobi­jem račun? > Što da napra­vim ako ne dobi­jem račun? Norma zapravo pre­po­ru­čuje upo­trebu oblika uko­liko samo u paru s uto­liko. Objek­ti­van sam samo uto­liko ... Read More »

Ispričavati se ili se izvinjavati

Da bismo iska­zali žalje­nje zbog svoje pogre­ške, u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku možemo upo­tri­je­biti izraze žao mi je, oprosti(te) i ispri­ča­vam se. Poto­nja se dva upo­treb­lja­vaju i da bismo skre­nuli pozor­nost na sebe ili da bismo upo­zo­rili na neki pos­tu­pak (pri­mje­rice kada nekoga nešto želimo pitati, kada želimo zamo­liti nekoga da nam oslo­bodi put kojim bismo prošli, ali i kada želimo ... Read More »

Van i vani

Pri­lozi van i vani mjesni su pri­lozi. Naziv mjesni mogao bi zava­rati, no važno je shva­titi da se mjesni pri­lozi ne odnose samo na mjesto, nego i na smjer. Mogli bismo zapravo reći da su posri­jedi pros­torni pri­lozi, no ime im ipak glasi mjesni. Pri­log van ozna­čuje cilj ili smjer kre­ta­nja. Odgo­vara na pita­nje kamo? (baciti van, bje­žati van, izići ... Read More »

Zahlađenje i zahladnjenje ili zahladiti i zahladniti − glagoli na -iti/-jeti (IV. dio)

S gla­gol­skim ime­ni­cama zahla­đe­nje i zahlad­nje­nje prava je zbrka, a s gla­go­lima od kojih su nas­tale još i veća. Raz­lika između ovih ime­nica objaš­njava se tako da se kaže da je ime­nica zahla­đe­nje nas­tala prema gla­golu zahla­diti, a ime­nica zahlad­nje­nje prema gla­golu zahlad­njeti. Nada­lje se kaže da gla­gol zahla­diti znači „uči­niti koga ili što hlad­nim”, a zahlad­njeti „pos­tati hladnim/hladnijim”. Navodi se ... Read More »

Scroll To Top