Category Archives: gramatika

Crvenio ili crvenjeo − glagoli na -iti/-jeti (III. dio)

Dosad smo govo­rili o infi­ni­ti­vima gla­gola na -iti i -jeti izve­de­nih od iste osnove. Objas­nili smo da crve­niti znači činiti crve­nim, dok crve­njeti znači pos­ta­jati crve­nim. No kako se ovi gla­goli pona­šaju pri spre­za­nju (konjugaciji)? Važno je zapam­titi da su oblici ovak­vih gla­gola pot­puno jed­naki u pre­zentu. Crve­nim, crve­niš, crveni, crve­nimo, crve­nite, crvene oblici su i gla­gola crve­niti i gla­gola ... Read More »

Bijeliti (se) i bijeljeti (se) − glagoli na -iti/-jeti (II. dio)

U proš­lom smo članku ras­tu­ma­čili osnovnu raz­liku između gla­gola na -iti i -jeti koji su tvo­reni od iste osnove. Opće­nito možemo reći da gla­goli na -iti znače da netko nekog/nešto čini nečim (oži­viti − činiti živim), dok oni na -jeti ozna­čuju da netko pos­taje nečim (oži­vjeti − pos­ta­jati živim). A sad je vri­jeme da malo zakompliciramo. Kod gla­gola izve­de­nih od pri­djeva ... Read More »

Oživiti i oživjeti − glagoli na -iti/-jeti (I. dio)

Gla­gol­ski paro­nimi oži­viti i oži­vjeti imaju vrlo slično zna­če­nje: oži­viti znači „uči­niti koga živim”, dok oži­vjeti znači „pos­tati živ”. Raz­nim ćemo pri­red­bama oži­viti grad. S dola­skom pro­ljeća grad će oži­vjeti. U hrvat­skom se jeziku kat­kad od iste osnove tvore dva gla­gola, jedan na -iti, a drugi na -jeti. Zna­če­nja su im vrlo bli­ska, a osnovnu bismo zna­čenj­sku shemu mogli pre­do­čiti ovako: ... Read More »

Kroz

Pri­jed­log kroz ima više zna­če­nja, no ponaj­prije govo­rimo o pros­tor­nom zna­če­nju − naime izriče put ili smjer kre­ta­nja (izaći kroz vrata, proći kroz tunel, pogle­dati kroz pro­zor, ali i puto­vati kroz vri­jeme ili vodič kroz zani­ma­nja). Ne pre­po­ru­čuje se nje­gova upo­treba za izri­ca­nje načina ili sred­stva − u tim je slu­ča­je­vima bolje upo­tri­je­biti instrumental: To će se regu­li­rati kroz dodatne odredbe. ... Read More »

Uboo ili ubo

Muški rod gla­gol­skoga pri­djeva rad­noga gla­gola bosti pišemo isklju­čivo bo. Isto je i s gla­gol­skim pri­dje­vima izve­de­nih gla­gola: izbo, nabo, podbo, probo, ubo, a ne izboo, naboo, pod­boo, pro­boo, uboo. Gla­gol­ski se pri­djev radni tvori nas­tav­cima -o, -la, -lo, -li, -le, -la, koji se dodaju infi­ni­tiv­noj osnovi. Oblik nam je potre­ban za tvorbu per­fekta, plu­sk­vam­per­fekta, futura dru­goga, odnosno kon­di­ci­onala prvoga ... Read More »

Scroll To Top