Category Archives: gramatika

Toplinski udar ili toplotni udar

Riječi toplin­ski i toplotni odnosni su pri­djevi nas­tali od ime­nica toplina i toplota. S obzi­rom na to da ime­nica toplota ne pri­pada kor­pusu hrvat­skoga stan­dard­nog jezika, ne pri­pada ni pri­djev izve­den iz nje. Dakle, umjesto pri­djeva toplotni valja upo­tri­je­biti pri­djev toplin­ski. Riječ je pra­vilno nači­njena doda­va­njem nas­tavka -ski ime­nici toplina (toplin- + -ski > toplin­ski), a znači „koji se odnosi na ... Read More »

Prvi put ili prvi puta

Iako se neri­jetko čuje izraz prvi puta, on je pogre­šan i valja ga izbje­ga­vati. O čemu je točno riječ? Izvorno je riječ o spoju dviju sklo­nid­be­nih riječi: red­nog broja i ime­nice. S obzi­rom na način nji­hova spa­ja­nja, tre­baju biti u istom rodu, broju i padežu. To kon­kretno znači da sin­tagma u nomi­na­tivu i aku­za­tivu glasi prvi put, a u geni­tivu prvog(a) ... Read More »

Obećajem ili obećavam

Da nam jezik nije jed­nos­ta­van, poka­zuju i ovi pri­mjeri, to jest pre­zent­ski oblici gla­gola obe­ća­vati. Kada imamo dva oblika (toč­nije dvoje oblike), nužno se nameće pita­nje o dava­nju prednosti. Jezični su pri­ruč­nici složni u stavu da pred­nost valja dati obli­cima obe­ća­vam, obe­ća­vaš, obe­ćava, obe­ća­vamo, obe­ća­vate, obe­ća­vaju. S tim se obli­cima gla­gol obe­ća­vati uvr­štava u prvi raz­red pete vrste, kao i ... Read More »

Preko ili više od

Pri­jed­log preko ponaj­prije je mjesni pri­jed­log, što znači da ozna­čuje odnose u prostoru. Pri­jeći preko ulice. Pre­sko­čio je preko ograde. Puto­vali smo preko Njemačke. Nije dobro ovaj pri­jed­log upo­treb­lja­vati u koli­čin­skom zna­če­nju umjesto izraza više od. U filmu je glu­milo preko sto sta­tista. > U filmu je glu­milo više od sto statista. Osvo­jio je preko šest mili­juna kuna. > Osvo­jio je ... Read More »

Ličiti, sličiti, nalikovati

Pri isti­ca­nju slič­nosti na ras­po­la­ga­nju nam je čak neko­liko izraza, no bilo bi dobro obra­titi pozor­nost na raz­like pri nji­ho­voj upotrebi. Gla­gol ličiti u hrvat­skome se stan­dard­nom jeziku ne upo­treb­ljava za iska­zi­va­nje slič­nosti. Ličiti znači „pre­ma­zi­vati neku povr­šinu bojom”. Kažemo li za koga da liči majci, oče­ku­jemo dopunu u aku­za­tivu − liči majci stan/kuhinju/predsoblje. Gla­go­lom sli­čiti možemo iska­zati slič­nost, no ... Read More »

Scroll To Top