Category Archives: gramatika

Zahvaliti (se)

Zahva­liti i zahva­liti se zapravo su dva gla­gola. Iako im se u govoru zna­če­nja često brkaju, bilo bi dobro nas­to­jati ih raz­li­ko­vati u stan­dard­nom jeziku. Gla­go­lom zahva­liti izra­ža­vamo svoju zahval­nost na nečemu. Zahva­lju­jem vam na ponudi. Zahva­lju­jem na pozivu za sudje­lo­va­nje na sve­ča­noj proslavi. Zahva­lju­jemo vam na gostoprimstvu. I gla­go­lom zahva­liti se na neki način izra­ža­vamo zahval­nost, ali ponu­đeno na ... Read More »

Hvala lijepa ili hvala lijepo

Pri upo­trebi izraza zahval­nosti valja se odlu­čiti za oblik hvala lijepa (u super­la­tivu hvala naj­ljepša). Riječ je naime o spoju ime­nice žen­skog roda (hvala) i odgo­va­ra­ju­ćeg pri­djeva (lijepa). Ono što zbu­njuje jest polo­žaj pri­djeva iza ime­nice, što nije uobi­ča­jeno, no to je zapravo spoj ime­nice i pri­djeva kao na pri­mjer lijepa uspo­mena (lijepa hvala). Da je hvala uis­tinu ime­nica žen­skog ... Read More »

Pomogni ili pomozi

Mnogi su u nedo­umici kada tre­baju upo­tri­je­biti impe­ra­tiv gla­gola pomoći. Dobra je vijest da ovaj gla­gol ima dvos­truke oblike za impe­ra­tiv, što znači da je dobro i pomogni i pomozi.   JEDNINA MNOŽINA 1. − pomognimo/pomozimo 2. pomogni/pomozi pomognite/pomozite 3. − − Gla­gol odmoći, koji je anto­nim (suprot­nica) gla­golu pomoći, tako­đer ima dvos­truke oblike: odmogni i odmozi. Slično je i ... Read More »

Planet ili planeta

Između ovih oblika pred­nost valja dati obliku pla­net. Naime u hrvat­skome je jeziku prev­la­dao muški rod. Riječ potječe iz grč­koga jezika (prema astēr planētēs − „luta­juće zvi­jezde”, „zvi­jezde luta­lice”). Odba­ci­va­njem grč­koga dočetka -es dobili smo pla­net. U latin­skome riječ glasi pla­neta i otud ina­čica u žen­skome rodu. Bilo kako bilo, u hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku ova ime­nica u muškome rodu. Načelno ... Read More »

Ponovno ili ponovo

Ljudi se često dvo­ume oko ovih pri­loga pret­pos­tav­lja­jući da je jedan od njih bolji. No to zapravo i nije tako − ne možemo reći da je jedan bolji od drugoga. Priča je počela s pri­lo­gom ponovo (ponovo suditi). Od njega je nači­njen pri­djev pono­van (ponovna, ponovno − pono­van poku­šaj, ponovna pobjeda, ponovno suđe­nje). A kako od pri­djeva možemo tvo­riti pri­loge ... Read More »

Scroll To Top