Category Archives: gramatika

Niti… niti

Niti.. niti [autor: Hartwig Kopp-Delaney]

Sime­trične vez­nike niti… niti upo­treb­lja­vamo za nije­ka­nje sure­če­nica, pri čemu su one same for­malno jesne. Dru­gim rije­čima, vez­nici niti… niti ne dolaze uz drugu negaciju. Žena niti plače niti kuka, nego nijema po kući radi i Palunka dvori… Niti pjeva niti si pripjevkuje… Niti sunce peče niti kiša pada… Na svje­tlu dana niti što vide niti što čuju... Vez­nici niti… niti smis­lom ... Read More »

Tekstni ili tekstualni

Tekstni okvir

Ime­nica tekst potječe iz latin­skog jezika (textus). Pre­uzeli smo je bez nas­tavka -us, zami­je­nivši x sku­pom ks − dakle kao tekst. Prema ovoj se ime­nici tvore i pri­djevi, i to dva: tek­s­tu­alan (odre­đeni oblik tek­s­tu­alni) i tek­s­tni. Pri­djev tek­s­tu­alan zapravo nije tvo­ren, nego posu­đen, dok smo pri­djev tek­s­tni pra­vilno nači­nili doda­va­njem sufiksa ‑ni ime­nici tekst. Zna­čenj­ski se ovi pri­djevi nisu ... Read More »

Kažemo li da paket nešto sadrži ili da nešto sadržava

Paket [autorica: Letha Colleen Myers]

Oko dava­nja pred­nosti jed­nom od gla­gola sadr­žati i sadr­ža­vati jezi­kos­lovci se uglav­nom ne slažu: neki sma­traju da je bolji sadr­žati, neki pred­nost daju gla­golu sadr­ža­vati, dok neki misle da su dobra oba. Čini se da je gla­gol sadr­žati sta­riji, a i nje­gov se pre­zent (sadr­žim, sadr­žiš, sadrži, sadr­žimo, sadr­žite, sadrže) upo­treb­ljava češće od pre­zenta gla­gola sadr­ža­vati (sadr­ža­vam, sadr­ža­vaš, sadr­žava, sadr­ža­vamo, sadr­ža­vate, ... Read More »

Dobro veče, dobar večer ili dobra večer

Večer [autor: Kevin Chodzinski]

Riječ večer u stan­dard­nom je jeziku ime­nica žen­skog roda, i to tako­zvane i‑sklonidbe. JEDNINA MNOŽINA N večer večeri G večeri večeri D večeri veče­rima A večer večeri V večeri večeri L večeri veče­rima I večeri veče­rima S obzi­rom na to da je žen­skog roda, u istom rodu treba biti i pri­djev koji dolazi uz nju. Kažemo tako dobra večer, momačka ... Read More »

Gruda ili grudva

U hrvat­skome stan­dard­nom jeziku pos­toji samo ime­nica gruda. Ova riječ svoje podri­je­tlo vuče još iz pras­la­ven­skog jezika, gdje je imala isti oblik. Gruda ozna­čuje zbi­jen, okru­glast dio naj­češće sipke tvari. Govo­rimo tako o grudi sni­jega, grudi sira, grudi zem­lje, a u pre­ne­se­nom zna­če­nju i o rod­noj grudi, to jest o domo­vini. Prema osnov­noj smo ime­nici izveli gla­gol gru­dati, a iz ... Read More »

Scroll To Top