Category Archives: pridjevi

Božićni ili božićni

[Autor: Ron Doke]

Bliži nam se Božić te su Božićni darovi, Božićni blag­dani, Božićni ukrasi… samo neki od nat­pisa koje ne možemo izbjeći ovih dana. Pro­blem je naravno u tome što su pogrešno napi­sani i „bodu nam oči”. Božić je vlas­tito ime (ime blag­dana) i piše se veli­kim počet­nim slo­vom, no pri­djevi nas­tali prema vlas­ti­tim ime­nima mogu se pisati i veli­kim i malim počet­nim ... Read More »

Čestit Božić ili sretan Božić

Božić

Rijetko se tko pos­ljed­njih deset­ljeća nije našao u situ­aciji da pri čes­ti­ta­nju Božića ne zna koji pri­djev upo­tri­je­biti, čes­tit ili sre­tan. Kao što znamo, danas se upo­treb­lja­vaju oba načina čes­ti­ta­nja (i čes­tit Božić i sre­tan Božić), te su time oba dopu­štena, a s vre­me­nom će prev­la­dati onaj koji govor­nici odaberu. Pri­djev sre­tan svi razu­mi­jemo i nje­gova upo­treba ni u kojoj ... Read More »

Bankin ili bančin

Iako posvojni pri­djevi (pri­djevi na ‑ov, ‑ev, ‑in) prema ime­ni­cama koje ozna­čuju što neživo nisu uobi­ča­jeni, može se naći odre­đeni broj njih (pri­mje­rice prema ime­nima nebe­skih tijela: Satur­nov, Mar­sov; prema kemij­skim ele­men­tima: uglji­kov, duši­kov; prema ins­ti­tu­ci­jama, časo­pi­sima, podu­ze­ćima: Aka­de­mi­jin i aka­de­mi­jin, Ins­ti­tu­tov i ins­ti­tu­tov, Mati­čin i mati­čin, potom Vjes­ni­kov ili Kra­šev). Posvojni pri­djevi prema osta­lim općim ime­ni­cama koje ozna­čuju što ... Read More »

Teorijski i teoretski

Odnos između ovih dvaju pri­djeva (i pri­pa­da­ju­ćih im pri­loga) nije odu­vi­jek bio nedvo­smis­len, a ni jezični pri­ruč­nici nisu uvi­jek bili složni u dava­nju pred­nosti. Iako se i danas neri­jetko zna­če­njem izjed­na­čuju, čini se da se u pos­ljed­nje vri­jeme nji­hova zna­čenj­ska polja raz­dva­jaju i da već možemo raz­li­ko­vati dva osnovna značenja. Pri­djev teoret­ski tako sve češće znači „koji pos­toji kao pret­pos­tavka, ... Read More »

Starigradski i starogradski

Oba su pri­djeva dobra, ali ne znače isto. Pri­djev sta­ri­grad­ski nas­tao je prema ime­nici Sta­ri­grad. U Hrvat­skoj pos­toje tri nase­lja koja se zovu Sta­ri­grad − u bli­zini Kopriv­nice, Senja i Zadra. Sta­nov­nici se ovih nase­lja nazi­vaju Sta­ri­gra­đani (u jed­nini Sta­ri­gra­đa­nin) i Sta­ri­gra­đanke. Sta­ro­grad­ski se odnosi na Stari Grad (nase­lje na otoku Hvaru), Stari grad (dio ili čet­vrt mno­gih gra­dova) te ... Read More »

Scroll To Top