Category Archives: pridjevi

Isti

Osim brka­nja s pri­dje­vom jed­nak, s pri­dje­vom isti imamo još „nepri­lika”. Naime, iz admi­nis­tra­tiv­nog se stila širi jedna manje poželjna upo­raba tog pri­djeva: često se upo­treb­ljava da bi se izbje­glo ponovno ime­no­va­nje onoga o čemu je riječ. No za to je bolje upo­tri­je­biti zamje­nice on, taj, ovaj ili izraze nave­deni, spo­me­nuti i slično. Sve o raču­na­lima i upo­trebi istih. > ... Read More »

Zagrizen i zagrižen

Gla­goli nas­tali prema gla­golu gristi (izgristi, nagristi, odgristi, pre­gristi, pro­gristi, ugristi, zagristi…) tvore gla­gol­ski pri­djev trpni nas­tav­kom ‑en (‑ena, -eno), a ne nas­tav­kom ‑jen (‑jena, ‑jeno). To kon­kretno znači da ne dolazi do jota­cije te se glas z ne zamje­njuje gla­som ž. Dakle pišemo i izgo­va­ramo gri­zen, izgri­zen, nagri­zen, odgri­zen, pre­gri­zen, pro­gri­zen, ugri­zen, zagri­zen..., ne gri­žen, izgri­žen, nagri­žen, odgri­žen, pre­gri­žen, ... Read More »

Ultimativan

„Lažni parovi” ili „lažni pri­ja­te­lji” izraz je kojim se ozna­čuju riječi raz­li­či­tih jezika koje vrlo slično zvuče ili se vrlo slično pišu, ali nemaju isto zna­če­nje. Takvi parovi stva­raju podosta pro­blema manje vje­štim pre­vo­di­te­ljima. Vje­ro­jatno jedan od naj­poz­na­ti­jih laž­nih parova u hrvat­skom jeziku čine naš pri­djev ulti­ma­ti­van („koji sadr­žava ulti­ma­tum, pos­ljed­nji, kraj­nji”) i engle­ski pri­djev ulti­mate („naj­bo­lji, vrhunski”). Oni dakle ... Read More »

Potreban i potrebit

Ovi se podri­je­tlom srodni pri­djevi u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku danas zna­čenj­ski razlikuju. Pri­djev potre­ban češći je u upo­rabi, a znači „onaj koji nekom treba, bez kojeg se ne može ili može vrlo teško” (potre­ban nad­zor, potre­ban pri­je­vod, potrebna suglas­nost, potrebni doku­menti). Potre­bit znači „koji nešto treba, koji ima neku potrebu” (potre­bite obi­te­lji, potre­bito dijete, potre­biti sugra­đani). On se danas naj­češće ... Read More »

Kožni, kožnat, kožast

I dok se kod pri­djeva papirni i papir­nat bez većih pro­blema mogla napra­viti zna­čenj­ska podjela, kod pri­djeva kožni, kož­nat (odre­đeni oblik kož­nati) te kožast (kožasti) to je već teže. Jezična lite­ra­tura ni u proš­losti nije bila jedins­tvena u pri­da­va­nju zna­če­nja ovim pri­dje­vima, a čini se da ni danas ne pos­toji kon­sen­zus oko toga. U novije se vri­jeme pro­bija zna­čenj­ska podjela prema ... Read More »

Scroll To Top