Category Archives: prilozi

Naj”

Mor­fem naj- služi samo kao pre­fiks pri tvorbi super­la­tiva pri­djeva (naj­bo­lji, naj­pa­met­niji…) i pri­loga (naj­bo­lje, naj­pa­met­nije…). On nikad nije samos­ta­lan, što znači da se sljep­ljuje s obli­kom (kom­pa­ra­ti­vom) koji pre­tvara u superlativ. Naj‑ izra­žava naj­veći stu­panj nekog svoj­stva. Iako naj­prije pomis­limo na pozi­tivno svoj­stvo, to naravno ne mora biti tako − super­la­tivi su i naj­tuž­niji, naj­ne­sret­niji, naj­ža­los­niji, naj­ljući, naj­gori... Ovaj ... Read More »

Najjači, najači ili naj jači

Nije zgo­rega pono­viti tvorbu super­la­tiva. Super­la­tiv je treći stu­panj kom­pa­ra­cije, odnosno stup­nje­va­nja pri­djeva i pri­loga. Prvi stu­panj (pozi­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva, drugi stu­panj (kom­pa­ra­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva u većoj mjeri, dok treći stu­panj (super­la­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva u naj­ve­ćoj mjeri. Super­la­tiv se tvori doda­va­njem pre­fiksa naj‑ kom­pa­ra­tiv­nom obliku: naj­veći, naj­mlađi, naj­sta­riji, naj­lakše, naj­češće… Pre­fiks naj‑ nije samos­ta­lan, što ... Read More »

Igdje, ikamo, ikuda…

Poput pri­loga gdje, kamo i kuda pona­šaju se i pri­lozi izve­deni iz njih. I te mjesne pri­loge možemo podi­je­liti u tri uvjetne sku­pine: „pri­loge mjesta”, „pri­loge cilja” i „pri­loge smjera”. PRILOZI MJESTA PRILOZI CILJA PRILOZI SMJERA gdje kamo kuda igdje ikamo ikuda nig­dje nikamo nikuda neg­dje nekamo nekuda kojeg­dje koje­kamo koje­kuda Pod­sje­timo se, pri­log gdje ozna­čuje mjesto i dolazi uz ... Read More »

Prilog gdje i glagoli kretanja

Za pri­log gdje uglav­nom govo­rimo da ne dolazi uz gla­gole kre­ta­nja (uz koje dolaze pri­lozi kamo i kuda). I to je načelno točno. Pa ipak, to nije uvi­jek baš tako. Pogle­dajmo slje­deće primjere. Kamo trčiš? Trčim kući, nemam kišo­bran, a kiša sve jače pada. Kuda trčiš? Trčim po nasipu. Gdje trčiš? Trčim u škol­skom atlet­skom klubu. Kamo se zem­lja odro­nila? Na kuće ... Read More »

Gdje − kamo − kuda

Pri upo­trebi ovih mjes­nih pri­loga u hrvat­skome se stan­dard­nom jeziku podosta gri­ješi. (Tra­di­ci­onalni gra­ma­tički naziv mjesni pri­lozi mogao bi zbu­niti jer se oni ne odnose samo na mjesto, nego i na smjer i na put, to jest opće­nito na pros­tor.) Kada im se raz­lika između ovih triju mjes­nih pri­loga objasni, govor­nici je vrlo brzo shva­ćaju, no u govoru će kat­kad ... Read More »

Scroll To Top