Category Archives: leksik

Cirka oko

Sin­tagma cirka oko jedan je od naj­poz­na­ti­jih hrvat­skih ple­ona­zama (nepo­treb­noga gomi­la­nja istoz­nač­nih morfema). Riječ cirka nas­tala je prema latin­skoj riječi circa (otpri­like, oko) i ima isto zna­če­nje kao i naš pri­log oko. To znači da isto­dob­nom upo­tre­bom obaju ovih pri­loga dva­put izri­čemo isto − pri­bliž­nost. Dakle valja upo­tri­je­biti jednu riječ, ne obje zajedno. Pri­tom naš pri­log oko ima pred­nost, ali ... Read More »

Dug i dugačak

Između pri­djeva dug i duga­čak nema neke sus­tav­nije zna­čenj­ske raz­like. Oblik duga­čak jav­lja se od 17. sto­ljeća i mlađi je po pos­tanku. Što­više, izve­den je prema pri­djevu dug, što se vidi i po tome što nema vlas­titu kom­pa­ra­ciju: dok prema pri­djevu dug imamo kom­pa­ra­tive duži i dulji, odnosno super­la­tive naj­duži i naj­du­lji, oblici dugač­kiji i naj­du­gač­kiji ne postoje. Teško je ... Read More »

Cunami ili tsunami

Riječ cunami dolazi nam iz japan­skog jezika. Nas­tala je od riječi tsu („luka”) i nami („val”), a ozna­čuje velike mor­ske valove koje je pro­uz­ro­čio potres. Riječ je pri­hva­ćena kao ime­nica muškog roda jed­nine (G cuna­mija, I cuna­mi­jem, mn. N cuna­miji, G cuna­mija). No zašto je bolje upo­tri­je­biti oblik cunami od oblika tsu­nami? Jezici neri­jetko pre­uzi­maju riječi iz dru­gih jezika. Pri­tom ... Read More »

Prometna nezgoda ili prometna nesreća

Pre­tra­žu­jući raz­li­čite kor­puse hrvat­skog jezika pri­mi­je­tili smo da se izraz pro­metna nesreća neko­liko puta češće (u nekima i deset puta češće) upo­treb­ljava od izraza pro­metna nez­goda. Uzmemo li u obzir zna­če­nje riječi nez­goda („nepo­voljno sta­nje, nepri­lika”) i nesreća („vrlo nepo­voljno sta­nje, velika nevo­lja”), možemo zaklju­čiti da se izraz pro­metna nez­goda baš i ne može upo­tri­je­biti za teške sudare s ozbilj­nim posljedicama. ... Read More »

Zahlađenje i zahladnjenje ili zahladiti i zahladniti − glagoli na -iti/-jeti (IV. dio)

S gla­gol­skim ime­ni­cama zahla­đe­nje i zahlad­nje­nje prava je zbrka, a s gla­go­lima od kojih su nas­tale još i veća. Raz­lika između ovih ime­nica objaš­njava se tako da se kaže da je ime­nica zahla­đe­nje nas­tala prema gla­golu zahla­diti, a ime­nica zahlad­nje­nje prema gla­golu zahlad­njeti. Nada­lje se kaže da gla­gol zahla­diti znači „uči­niti koga ili što hlad­nim”, a zahlad­njeti „pos­tati hladnim/hladnijim”. Navodi se ... Read More »

Scroll To Top