Category Archives: leksik

Crvenio ili crvenjeo − glagoli na -iti/-jeti (III. dio)

Dosad smo govo­rili o infi­ni­ti­vima gla­gola na -iti i -jeti izve­de­nih od iste osnove. Objas­nili smo da crve­niti znači činiti crve­nim, dok crve­njeti znači pos­ta­jati crve­nim. No kako se ovi gla­goli pona­šaju pri spre­za­nju (konjugaciji)? Važno je zapam­titi da su oblici ovak­vih gla­gola pot­puno jed­naki u pre­zentu. Crve­nim, crve­niš, crveni, crve­nimo, crve­nite, crvene oblici su i gla­gola crve­niti i gla­gola ... Read More »

Bijeliti (se) i bijeljeti (se) − glagoli na -iti/-jeti (II. dio)

U proš­lom smo članku ras­tu­ma­čili osnovnu raz­liku između gla­gola na -iti i -jeti koji su tvo­reni od iste osnove. Opće­nito možemo reći da gla­goli na -iti znače da netko nekog/nešto čini nečim (oži­viti − činiti živim), dok oni na -jeti ozna­čuju da netko pos­taje nečim (oži­vjeti − pos­ta­jati živim). A sad je vri­jeme da malo zakompliciramo. Kod gla­gola izve­de­nih od pri­djeva ... Read More »

Oživiti i oživjeti − glagoli na -iti/-jeti (I. dio)

Gla­gol­ski paro­nimi oži­viti i oži­vjeti imaju vrlo slično zna­če­nje: oži­viti znači „uči­niti koga živim”, dok oži­vjeti znači „pos­tati živ”. Raz­nim ćemo pri­red­bama oži­viti grad. S dola­skom pro­ljeća grad će oži­vjeti. U hrvat­skom se jeziku kat­kad od iste osnove tvore dva gla­gola, jedan na -iti, a drugi na -jeti. Zna­če­nja su im vrlo bli­ska, a osnovnu bismo zna­čenj­sku shemu mogli pre­do­čiti ovako: ... Read More »

Chef”

Riječ chef, iako je u pos­ljed­nje vri­jeme često u upo­rabi, nije hrvat­ska riječ. Ona nam se nameće iz engle­skog jezika, u koji je pre­uzeta prema fran­cu­skom chef cuisi­nier (ili chef de cuisine). No mi za pojam koji ozna­čuje riječ chef imamo sasvim valjan izraz glavni kuhar. Sama ime­nica kuhar potječe još iz pras­la­ven­skog jezika, što znači da nam dobro služi ... Read More »

Broj i brojka

U govoru ih se često ne raz­li­kuje, no ove dvije riječi ne znače isto. Broj je ponaj­prije mate­ma­tički pojam. Bro­jevi mogu biti parni i neparni, pri­rodni, raci­onalni, cijeli, slo­ženi i jed­nos­tavni; mogu biti i kućni, poštan­ski, tele­fon­ski, iden­ti­fi­ka­cij­ski, matični, ali i sretni ili nesretni i još koje­kakvi. Bro­jeve zapi­su­jemo slo­vima ili brojkama. Brojka je znak kojim zapi­su­jemo broj. U Hrvat­skoj upo­treb­lja­vamo ... Read More »

Scroll To Top