Category Archives: leksik

Strana i stranica

Ime­nice strana i stra­nica imaju bli­sko zna­če­nje i kat­kad je teško odre­diti koju je bolje upotrijebiti. Mogli bismo uvjetno reći da ime­nica stra­nica ima kon­kret­nije zna­če­nje. Tako ozna­čuje fizičke povr­šine lista papira ili nekog objekta, ali i dužine koje ome­đuju neki geome­trij­ski lik. dva­de­seta stra­nica knjige nas­lovna stranica kre­vet bez stranica susjedne stra­nice kvadrata oko­mite stranice spa­ja­nje stra­nica ormara Već kod ... Read More »

Đuveč ili đuveđ

Gotovo svi jezični pri­ruč­nici pred­nost daju obliku đuveč, a i mi sma­tramo da je to dobra preporuka. Riječ smo pre­uzeli prema tur­skom güveç, a kako tur­ski glas ç zamje­nju­jemo gla­som č, logično je da se pred­nost daje nave­de­nom obliku. Tako smo na pri­mjer pre­uzeli riječi čelik prema çelik ili čak prema çak. Povrh nave­de­noga, oblik đuveč češći je u upo­rabi, ... Read More »

Kolumna by…

Engle­ski je jezik danas opći jezik spo­ra­zu­mi­je­va­nja u svi­jetu, i to je iznimno korisno jer nam omo­gu­ćuje komu­ni­ka­ciju dos­lovce s lju­dima na dru­goj strani našeg pla­neta. No ipak nam valja raz­li­ko­vati dva zasebna jezična sus­tava: jedan je engle­ski, a drugi naš, hrvat­ski. Naše poz­na­va­nje engle­skog jezika ne bi smjelo utje­cati na „zabo­rav­lja­nje” mate­rin­skog jezika. Koliko god netko može mis­liti da ... Read More »

Belgijac/Belgijka ili Belgijanac/Belgijanka

Jezi­kos­lovci nisu složni u stavu kojem od ovih parova valja dati pred­nost. Do otpri­like 1994. pos­to­jali su samo oblici Bel­gi­ja­nac i Bel­gi­janka, a nji­hovo pos­to­ja­nje nije nitko dovo­dio u pita­nje, odnosno nisu se uopće sma­trali jezič­nim problemom. Jezi­kos­lovci koji pred­nost daju obli­cima Bel­gi­jac i Bel­gijka tvrde da kada se etnik može tvo­riti i sufik­som ‑ac i sufik­som ‑anac, pred­nost valja ... Read More »

Ultimativan

„Lažni parovi” ili „lažni pri­ja­te­lji” izraz je kojim se ozna­čuju riječi raz­li­či­tih jezika koje vrlo slično zvuče ili se vrlo slično pišu, ali nemaju isto zna­če­nje. Takvi parovi stva­raju podosta pro­blema manje vje­štim pre­vo­di­te­ljima. Vje­ro­jatno jedan od naj­poz­na­ti­jih laž­nih parova u hrvat­skom jeziku čine naš pri­djev ulti­ma­ti­van („koji sadr­žava ulti­ma­tum, pos­ljed­nji, kraj­nji”) i engle­ski pri­djev ulti­mate („naj­bo­lji, vrhunski”). Oni dakle ... Read More »

Scroll To Top