Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

U hrvat­skom je stan­dardu pri­hvat­ljiv samo oblik majica. Riječ potječe iz tali­jan­skog jezika, prema ime­nici maglia. Pre­uzeli smo je kao maja, a potom smo od nje nači­nili uma­nje­nicu majica (doda­va­njem sufiksa ‑ica osnovi maj‑). S obzi­rom na to da je glas i dio sufiksa, on se ne gubi ni pri sklanjanju.   JEDNINA MNOŽINA N majica majice G majice majica ... Read More »

Apos­trof se u hrvat­skom jeziku naziva i izos­tav­nik, a zapi­suje se na mjestu ispu­šte­noga dijela riječi ili izraza. ′Oćeš il’ nećeš? Kak’ ne znaš?! ′Đenja! ′Jutro! Izos­tav­nik se ne upotrebljava: − kod krnjeg infinitiva: Učit’ ću. > Učit ću. Tre­bam ranije ustat’. > Tre­bam ranije ustat. − kod krnjega gla­gol­skoga pri­loga sadašnjega: Pola ćeš naučiti gle­da­juć’. > Pola ćeš naučiti gledajuć. − ... Read More »

Poput pri­loga gdje, kamo i kuda pona­šaju se i pri­lozi izve­deni iz njih. I te mjesne pri­loge možemo podi­je­liti u tri uvjetne sku­pine: „pri­loge mjesta”, „pri­loge cilja” i „pri­loge smjera”. PRILOZI MJESTA PRILOZI CILJA PRILOZI SMJERA gdje kamo kuda igdje ikamo ikuda nig­dje nikamo nikuda neg­dje nekamo nekuda kojeg­dje koje­kamo koje­kuda Pod­sje­timo se, pri­log gdje ozna­čuje mjesto i dolazi uz ... Read More »

Danas se, s tek rijet­kim iznim­kama, jezi­kos­lovci slažu u stavu da pred­nost valjda dati riječi Mađar­ska i nje­zi­nim izve­de­ni­cama. U proš­losti je bilo raz­dob­lja kad se pred­nost davala obliku s gla­som dž, ali i raz­dob­lja kad su se oba oblika izjed­na­či­vala. Što se tiče autora koji su pisali prije ujed­na­či­va­nja gra­fije, neri­jetko zapravo nismo sigurni kako su pisali. Oblici s ... Read More »

Iako posvojni pri­djevi (pri­djevi na ‑ov, ‑ev, ‑in) prema ime­ni­cama koje ozna­čuju što neživo nisu uobi­ča­jeni, može se naći odre­đeni broj njih (pri­mje­rice prema ime­nima nebe­skih tijela: Satur­nov, Mar­sov; prema kemij­skim ele­men­tima: uglji­kov, duši­kov; prema ins­ti­tu­ci­jama, časo­pi­sima, podu­ze­ćima: Aka­de­mi­jin i aka­de­mi­jin, Ins­ti­tu­tov i ins­ti­tu­tov, Mati­čin i mati­čin, potom Vjes­ni­kov ili Kra­šev). Posvojni pri­djevi prema osta­lim općim ime­ni­cama koje ozna­čuju što ... Read More »