Category Archives: Jezični savjeti

Postumno ili posthumno

Ova su dva pri­loga, kao i odgo­va­ra­jući im pri­djevi, nas­tali prema latin­skom pri­djevu pos­tu­mus, u izvor­nom zna­če­nju „koji je pos­ljed­nji rođen”, a potom „koji je rođen nakon očeve smrti”. S vre­me­nom se ovaj pri­djev pogrešno pro­tu­ma­čio i zapravo puč­kom eti­mo­lo­gi­jom doveo u vezu sa zem­ljom, odnosno poko­pom (post humus, to jest post huma­ti­onem). Tako su se počeli upo­treb­lja­vati (i) oblici pos­t­hu­man ... Read More »

Pokvareno” mlijeko

Iako mu je pri­marna funk­cija omo­gu­ća­va­nje spo­ra­zu­mi­je­va­nja, jezik može i svje­do­čiti o nekom povi­jes­nom raz­dob­lju. S tog aspekta možemo pro­ma­trati sin­tagmu pok­va­reno mli­jeko. Ona je novija po pos­tanku jer se izvorno mli­jeko, naj­jed­nos­tav­nije rečeno, ne može pok­va­riti. Svježe ili slatko mli­jeko nekoć se moglo samo uki­se­liti − pre­tvo­rilo bi se iz slat­kog mli­jeka u kiselo mli­jeko (i vrh­nje). Čak se ... Read More »

Shema ili šema

U hrvat­skom se jeziku pred­nost daje obliku shema, odnosno izve­de­nim obli­cima she­mat­ski, she­ma­tič­nost, she­ma­ti­zi­rati… Riječ je podri­je­tlom grčka (skhema − oblik), ali smo je u hrvat­ski jezik pri­mili preko nje­mač­kog oblika Schema. Tako je nas­tao i oblik šema. No pri pre­uzi­ma­nju tuđih riječi u hrvat­skom se jeziku pred­nost daje obli­cima iz izvor­nog jezika, ne iz jezika posred­nika, a kla­sični jezici ... Read More »

Kontaktirati

I ovaj je gla­gol jedan od onih čija se realna upo­treba sve više raz­li­kuje od usta­ljene upo­trebe u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku. Gla­gol kon­tak­ti­rati znači „ostvariti/ostvarivati kon­takt, doći/dolaziti u doti­caj s kim”, a u hrvat­skom jeziku traži dopunu u instrumentalu. Zbog posla često kon­tak­ti­ram s ljudima. S njim kon­tak­ti­ram samo elek­tro­nič­kom poštom. No u novije se vri­jeme ovaj gla­gol počeo upo­treb­lja­vati ... Read More »

Bratov ili bratovljev

U hrvat­skome se stan­dard­nom jeziku pred­nost daje obliku bra­tov. Posvojni se pri­djevi tvore ponaj­prije sufik­sima ‑ov, ‑ev, ‑in (ali i ‑ljev): kan­di­dat + ‑ov > kan­di­da­tov, pirat + ‑ov > pira­tov, brat + ‑ov > bra­tov. Nema potrebe da na posvojni pri­djev bra­tov doda­jemo još jedan sufiks za tvorbu posvoj­nog pri­djeva (brat + ‑ov + ‑ljev). Slično vri­jedi i za ... Read More »

Scroll To Top