Prijedlog s mala je riječ koja stvara velike probleme. Naime mnogim govornicima nije jasno glasi li s ili sa, odnosno kada glasi s, a kada sa. Ukratko: u hrvatskome jeziku ovaj prijedlog glasi s, no kada se nađe ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž, težim glasovnim skupovima kao ks, ps i pš te ispred zamjeničkoga oblika mnom, dodajemo ... Read More »
Na imenicu auto dio jezikoslovaca i danas gleda sa zadrškom. Tek je relativno nedavno počela ulaziti u rječnike, a i pritom se najčešće označuje kao oblik koji pripada razgovornomu jeziku. Unatoč tome, ova je imenica u upotrebi daleko češća od riječi automobil, od koje je nastala. Imenica auto u standardnome je jeziku muškoga roda, baš kao i automobil, što znači ... Read More »
Oba ova glagola, kao i njihovi nesvršeni parnjaci (odmarati i odmarati se), pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, no valja obratiti pozornost na to kada koji upotrijebiti. Kada govorimo o prekidu neke aktivnosti ili počinku s ciljem povratka utrošene energije i elana, upotrijebit ćemo povratne glagole odmoriti se i odmarati se – dakle oblike sa zamjenicom se. Nakon posla odmaram. > Nakon ... Read More »
Injekcija ponajprije označuje tekućinu koja se pomoću igle ubrizgava u tijelo, napravu za ubrizgavanje, pa i sam proces ubrizgavanja. Riječ potječe iz latinskog jezika: od imenice iniectio, koja je nastala prema glagolu inicere − „staviti unutra, umetnuti, ubaciti”. Slova n i j u riječi injekcija zapravo potječu od različitih latinskih morfema: n od in, a i od icio, tj. icere. ... Read More »
Imenica drvo ima dvije sklonidbe: jednu prema osnovi drv‑ (drva, drvu, drvom…), a drugu prema proširenoj osnovi drvet‑ (drveta, drvetu, drvetom…). Oblici s proširenom osnovom javljaju se tek od 17. stoljeća, oni su dakle mlađi, a to se može povezati s činjenicom da su množinski oblici s proširenom osnovom u upotrebi osjetno rjeđi (primjerice oblik drvetima prilično se rijetko upotrebljava). ... Read More »
Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.