Category Archives: Jezični savjeti

Jesenski, jesenji i jesenjski

Pri­djev jesen­ski nači­njen je doda­va­njem sufiksa ‑ski ime­nici jesen, a znači „koji se odnosi na jesen”. Stil­ski je neo­bi­lje­žen i naj­češći je u upotrebi: jesen­ski radovi jesen­ski sajam jesen­ski rok jesen­ska shema jesen­sko sni­že­nje. Oblik jese­nji nači­njen je doda­va­njem sufiksa ‑ji istoj ime­nici. Zna­če­nje mu je jed­nako kao i pri­djevu jesen­ski, no on se sma­tra stil­ski obi­lje­že­nim i rjeđi je u upotrebi. Što ... Read More »

Hvala na posjetu ili hvala na posjeti

U hrvat­skome stan­dard­nom jeziku ova ime­nica glasi posjet, dakle u muškom je rodu, i nije dobro umjesto nje upo­treb­lja­vati žen­ski rod, to jest oblik posjeta. Ime­nica se skla­nja kao većina ime­nica muškog roda.   MUŠKI ROD ŽENSKI ROD   jed­nina mno­žina jed­nina mno­žina N posjet posjeti posjeta posjete G posjeta posjeta posjete posjeta D posjetu posje­tima posjeti posje­tama A posjet ... Read More »

Seliti i seliti se

Zna­čenj­ski bli­ska, ali ipak raz­li­čita, ova se dva gla­gola neri­jetko pogrešno upo­treb­lja­vaju. Gla­gol seliti pri­je­lazni je gla­gol, što znači da traži dopunu u aku­za­tivu jer nje­gova rad­nja pre­lazi na koga ili na što: seliti pro­izvod­nju seliti ured seliti pri­ja­te­lja. Gla­gol seliti se pri­pada povrat­nim gla­go­lima, što znači da izriče da subjekt sam vrši rad­nju na sebi; možemo uvjetno reći da subjekt ... Read More »

Crkva svete Katarine, crkva Svete Katarine ili crkva svete Katarine

Oko pisa­nja imena vjer­skih gra­đe­vina ne vlada pot­puna suglas­nost. Uglav­nom se svi slažu da se ime­nice bazi­lika, crkva, kapela, kape­lica, kate­drala… sma­traju općim ime­ni­cama te da se pišu malim počet­nim slo­vom i kad se nalaze na početku izraza kojim se ime­nuje neka vjer­ska građevina. Oko počet­nog slova pri­djeva sveti ne pos­toji suglas­nost (dio jezi­kos­lo­vaca sma­tra da se treba pisati veli­kim ... Read More »

Skripta

Mnogo govor­nika ne zna da bi ova riječ u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku tre­bala biti u mno­žini sred­njeg roda. Ona naime pri­pada sku­pini ime­nica koje se odre­đuju kao plu­ra­lia tan­tum, to jest koje imaju samo mno­žinu (kao pri­mje­rice kola, nosila, vrata). Riječ potječe od latin­ske mno­žine scripta (prema jed­nini scrip­tum) i jezi­kos­lovci sma­traju da se ta mno­žina treba zadr­žati i u ... Read More »

Scroll To Top