Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Ove je tri riječi zna­čenj­ski uis­tinu teško raz­lu­čiti. Pos­toje tež­nje da im se zna­če­nja jasno podi­jele, no u upo­trebi to ipak nije tako jed­nos­tavno. Bez obzira na to, dobro je zapam­titi barem osnovnu zna­čenj­sku podjelu. Oko­lica je vje­ro­jatno naj­ma­nje pro­ble­ma­tična. Ona ozna­čuje kraj, širi okolni pros­tor, šire podru­čje oko nečega, naj­češće nekoga mjesta. Naj­češće govo­rimo o oko­lici nekoga grada: oko­lica Zagreba, ... Read More »

Jezični se pri­ruč­nici nisu detalj­nije bavili ime­ni­cama ano­nim, ano­ni­mac i ano­ni­mus, pa ćemo ovom pri­li­kom sami poku­šati odre­diti svaku od njih. Riječi izvorno potječu od grč­kog anonymos, a pre­uzete su iz latin­skog, prema obliku anonymus („bez­i­men, nepoznat”). Oblik ano­ni­mus pre­uzet je izravno iz latin­skog, i to tako da se cijeli nomi­na­tiv pre­uzeo kao osnova (inače se latin­ski doče­tak -us odba­cuje, ... Read More »

Dono­simo još malo pri­djev­nih paro­nima čije se zna­če­nje neri­jetko brka. Ciljan i ciljani zapravo su isti pri­djev, samo je prvi oblik neo­dre­đen, a drugi odre­đen. Pri­djev je nas­tao prema gla­golu ciljati pa mu je i zna­če­nje pove­zano s njim − „onaj na koji se cilja, na koji se usmje­rava, kojem se teži”. Govo­rimo tako o cilja­nome jeziku, cilja­noj publici, cilja­noj sku­pini… ... Read More »

Pri­djevne bli­skoz­nač­nice isti („koji je isto­vje­tan sa samim sobom”) i jed­nak („koji je isto­vje­tan s dru­gim”) ne valja mije­šati. Tako valja reći: i dalje se držao istog stava, ali imali smo jed­nak stav. Iako se često pogrešno upo­treb­lja­vaju kao istoz­nač­nice, pri­djevi isti i jed­nak nemaju isto, nego slično, bli­sko zna­če­nje, pa ih nazi­vamo bli­skoz­nač­ni­cama. Do pro­blema vrlo često dolazi kada ... Read More »

Ime­nica bol − zapravo su dvije ime­nice! Naime, u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku jedna je muškoga roda, a druga ženskoga. Bol muškoga roda ozna­čuje tje­lesni doživ­ljaj pat­nje (sna­žan bol u leđima, s bolom u koljenu, jak osje­ćaj bola, zadrh­tati od bola/bolova, grčiti se u bolu/bolovima…) MUŠKI ROD   jed­nina mno­žina N bol bolovi G bola bolova D bolu bolo­vima A bol bolove ... Read More »