Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Skla­nja li se ime­nica Katar kao Katra, Katru, Katrom… ili kao Katara, Kataru ili Kata­rom…, odnosno pos­toji li u ovoj riječi nepos­to­jano a? Nepos­to­jano a gla­sovna je pro­mjena pri kojoj se samo­glas­nik a jav­lja samo u nekim obli­cima odre­đene riječi, a osnovna joj je svrha olak­ša­va­nje izgo­vora. Dru­gim rije­čima, to se a načelno ne gubi kada je dio osnove iako bi ... Read More »

Osim oko pisa­nja imena (Europ­ska unija ili Europ­ska Unija), nedo­umice pos­toje i oko kra­tice ove među­na­rodne zajed­nice − kojeg je roda i treba li je sklanjati. Pokrate ili akro­nimi, ali i kra­tice opće­nito, dio su hrvat­skog jezika koji je pri­lično pra­vo­pisno nesre­đen i oko kojeg se jezi­kos­lovci još uvi­jek ne slažu u pot­pu­nosti. To znači da je moguće da pos­toji ... Read More »

Sime­trične vez­nike niti… niti upo­treb­lja­vamo za nije­ka­nje sure­če­nica, pri čemu su one same for­malno jesne. Dru­gim rije­čima, vez­nici niti… niti ne dolaze uz drugu negaciju. Žena niti plače niti kuka, nego nijema po kući radi i Palunka dvori… Niti pjeva niti si pripjevkuje… Niti sunce peče niti kiša pada… Na svje­tlu dana niti što vide niti što čuju... Vez­nici niti… niti smis­lom ... Read More »

Ime­nica tekst potječe iz latin­skog jezika (textus). Pre­uzeli smo je bez nas­tavka -us, zami­je­nivši x sku­pom ks − dakle kao tekst. Prema ovoj se ime­nici tvore i pri­djevi, i to dva: tek­s­tu­alan (odre­đeni oblik tek­s­tu­alni) i tek­s­tni. Pri­djev tek­s­tu­alan zapravo nije tvo­ren, nego posu­đen, dok smo pri­djev tek­s­tni pra­vilno nači­nili doda­va­njem sufiksa ‑ni ime­nici tekst. Zna­čenj­ski se ovi pri­djevi nisu ... Read More »

Oko dava­nja pred­nosti jed­nom od gla­gola sadr­žati i sadr­ža­vati jezi­kos­lovci se uglav­nom ne slažu: neki sma­traju da je bolji sadr­žati, neki pred­nost daju gla­golu sadr­ža­vati, dok neki misle da su dobra oba. Čini se da je gla­gol sadr­žati sta­riji, a i nje­gov se pre­zent (sadr­žim, sadr­žiš, sadrži, sadr­žimo, sadr­žite, sadrže) upo­treb­ljava češće od pre­zenta gla­gola sadr­ža­vati (sadr­ža­vam, sadr­ža­vaš, sadr­žava, sadr­ža­vamo, sadr­ža­vate, ... Read More »