Pri zapisivanju imena ili naziva nužno je znati dvije stvari: kako ime ili naziv točno glasi i na što se točno odnosi. Sastoji li se od više sastavnica, navedeno moramo znati za svaku od njih. Nazivi virusnih vrsta (kao i nazivi biljnih i životinjskih vrsta) pišu se malim početnim slovom, osim kada počinju riječju koja je i sama vlastito ime ili ... Read More »
Category Archives: pravopis
Slijedeći i sljedeći
Iako su vrlo slične, ove dvije riječi ne znače isto. Slijedeći put stigli su do cilja. ≠ Sljedeći put stigli su do cilja. (Prateći put stigli su do cilja. ≠ Drugi su put stigli do cilja.) Slijedeći je glagolski prilog sadašnji koji je nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, smislom se vezuje uz glagol i opisuje okolnosti glagolske ... Read More »
Nova godina ili nova godina
Tko se nije našao u situaciji da ne zna kako čestitati nadolazeću godinu − što pisati velikim početnim slovom, a što malim? Kada mislimo na praznik, 1. siječnja, pišemo Nova godina. Prva riječ u imenima blagdana i praznika piše se velikim početnim slovom, a ostale malim, osim u slučajevima kad su i same vlastito ime. To konkretno znači da kada nekomu ... Read More »
Božićni ili božićni
Bliži nam se Božić te su Božićni darovi, Božićni blagdani, Božićni ukrasi… samo neki od natpisa koje ne možemo izbjeći ovih dana. Problem je naravno u tome što su pogrešno napisani i „bodu nam oči”. Božić je vlastito ime (ime blagdana) i piše se velikim početnim slovom, no pridjevi nastali prema vlastitim imenima mogu se pisati i velikim i malim početnim ... Read More »
Reko ili rek’o
Apostrof se u hrvatskom jeziku naziva i izostavnik, a zapisuje se na mjestu ispuštenoga dijela riječi ili izraza. ′Oćeš il’ nećeš? Kak’ ne znaš?! ′Đenja! ′Jutro! Izostavnik se ne upotrebljava: − kod krnjeg infinitiva: Učit’ ću. > Učit ću. Trebam ranije ustat’. > Trebam ranije ustat. − kod krnjega glagolskoga priloga sadašnjega: Pola ćeš naučiti gledajuć’. > Pola ćeš naučiti gledajuć. − ... Read More »