Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku dobar samo oblik bla­go­va­onica. Riječ je pra­vilno izve­dena prema gla­golu bla­go­vati, i to tako da je na infi­ni­tivnu osnovu dodan nas­ta­vak ‑onica: blagova- + ‑onica > blagovaonica. Ime­nice tvo­rene sufik­som ‑onica nas­taju prema gla­go­lima, a gotovo isklju­čivo ozna­čuju pros­tor u kojem se odvija ono što gla­gol opi­suje. Tako je bla­go­va­onica mjesto u kojem se blaguje. ... Read More »

U hrvat­skome stan­dard­nom jeziku pos­toji samo ime­nica gruda. Ova riječ svoje podri­je­tlo vuče još iz pras­la­ven­skog jezika, gdje je imala isti oblik. Gruda ozna­čuje zbi­jen, okru­glast dio naj­češće sipke tvari. Govo­rimo tako o grudi sni­jega, grudi sira, grudi zem­lje, a u pre­ne­se­nom zna­če­nju i o rod­noj grudi, to jest o domo­vini. Prema osnov­noj smo ime­nici izveli gla­gol gru­dati, a iz ... Read More »

Ime­nice koje se tvore sufik­sima ‑ona i ‑onica pri­pa­daju tako­zva­nim mjes­nim ime­ni­cama. Tvore se od infi­ni­tivne osnove i uglav­nom ozna­čuju pros­to­riju ili zgradu u kojoj se odvija ono što gla­gol od kojeg su nas­tale izriče (prema gla­golu kupati: kupa‑ + ‑ona/‑onica > kupaona/kupaonica). Nor­ma­tivna lite­ra­tura pred­nost daje ime­ni­cama tvo­re­nima sufik­som ‑ionica. Iako priz­naje i pos­to­ja­nje oblika na ‑ona, uglav­nom ih ... Read More »

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku pra­vilno samo sred­njo­vje­kovni. Ovaj pri­djev nije nas­tao sve­zom pri­loga i pri­djeva (sred­nje + vje­kovni), nego složeno‑sufiksalnom tvor­bom prema izrazu sred­nji vijek, pri čemu su se dva ele­menta pove­zala spoj­ni­kom o. Na isti su način nas­tale i druge jed­no­poj­movne pri­djevne slo­že­nice, pri­mje­rice sred­njos­tru­ja­ški (prema sred­nja struja), sred­njo­škol­ski (prema sred­nja škola), sred­njo­europ­ski (prema Sred­nja Europa i sred­nja ... Read More »

Ime­nice muškog roda (a‑sklonidbe) u ins­tru­men­talu imaju nas­ta­vak ‑om, mno­žin­ski im je ume­tak ‑ov (ako ga imaju), dok se posvojni pri­djev tvori sufik­som ‑ov (ako se s obzi­rom na zna­če­nje ime­nice može tvo­riti). Dakle prema ime­nici djed imamo ins­tru­men­tal djedom, nomi­na­tiv mno­žine djedovi, a posvojni pri­djev djedov. No kod nekih ime­nica dolazi do pri­je­glasa te se samo­glas­nik o zamje­njuje samo­glas­ni­kom ... Read More »