Category Archives: tvorba riječi

Mini-suknja, mini suknja, minisuknja − minica

Jezični pri­ruč­nici nisu jedins­tveni u stavu kako bi tre­balo bilje­žiti ovaj izraz. Sigurno je samo da se ne piše sa spoj­ni­com, to jest kao mini-suknja. Naime tako bi se pisala da je i oblik mini ime­nica (kao trik‑pitanje). Budući da mini nije ime­nica, spoj­nici u ovom izrazu mjesta nema. Pravo je pita­nje što je točno mini. Do pro­blema s pisa­njem ... Read More »

Aktualan ili aktuelan

Ovi pri­djevi potječu od latin­skog pri­djeva actu­alis. Latin­ske pri­djeve koji zavr­ša­vaju na -alis u hrvat­ski jezik pre­uzi­mamo tako da odba­cimo latin­ski doče­tak -is i zami­je­nimo ga hrvat­skim dočet­kom ‑an. Dakle, u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku valja upo­tri­je­biti oblik aktu­alan. Oblik aktu­elan pre­uzeli smo iz jezika posred­nika (od nje­mač­kog aktu­ell i fran­cu­skog actuel). U slu­ča­je­vima kad istu riječ pre­uz­memo i iz kla­sič­nog ... Read More »

Vjerojatno ili vjerovatno

Ovo je jedna od češ­ćih jezič­nih nedo­umica u hrvat­skome jeziku. Na početku valja reći da se dije­lom hrvat­skoga stan­dard­nog jezika sma­traju pri­djev vje­ro­ja­tan (vje­ro­jatna, vje­ro­jatno) i pri­log vje­ro­jatno. Oblike smo pre­uzeli prema ruskome veroját­nyj, verojátno (вероятный, вероятно). U osnovi je ovih oblika sla­ven­ska riječ vjera, no mi smo u svoj jezik pot­puno pre­uzeli ruske oblike i nismo sami prema svo­jim ... Read More »

Ponovno ili ponovo

Ljudi se često dvo­ume oko ovih pri­loga pret­pos­tav­lja­jući da je jedan od njih bolji. No to zapravo i nije tako − ne možemo reći da je jedan bolji od drugoga. Priča je počela s pri­lo­gom ponovo (ponovo suditi). Od njega je nači­njen pri­djev pono­van (ponovna, ponovno − pono­van poku­šaj, ponovna pobjeda, ponovno suđe­nje). A kako od pri­djeva možemo tvo­riti pri­loge ... Read More »

Akcijski ili akcioni − pridjevi na -ioni (I. dio)

Između pri­djev­nih oblika akcij­ski i akci­oni sva­kako valja oda­brati prvi − akcij­ski. Sufiks -ioni danas nije uobi­ča­jen u hrvat­skome stan­dard­nom jeziku. Kada je i bio u aktiv­noj upo­rabi, tvo­rio je pri­djevne oblike od ime­nica stra­noga podri­je­tla koje su zavr­ša­vale na -ija, i to doda­va­njem na osnovu nakon odba­ci­va­nja tog nas­tavka (kon­cen­tracija − kon­cen­tra­ci­oni, inves­ticija − inves­ti­ci­oni). S obzi­rom na to ... Read More »

Scroll To Top