Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Vjerojatno ili vjerovatno
Dvojba između riječi vjerojatno i vjerovatno jedna je od češćih u hrvatskom jeziku
/by Dejana ŠćuricSlijedeći i sljedeći
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, dok je sljedeći pridjev.
/by Dejana ŠćuricMirisati ili mirišati
Hrvatskome standardnom jeziku pripada samo glagol mirisati, ne i glagol mirišati.
/by Dejana ŠćuricBratov ili bratovljev
U hrvatskome standardnom jeziku nedvosmislena se prednost daje obliku bratov.
/by Dejana ŠćuricNeočekivan „povratak” drevnoga jezika
Stanovnici jednog zatvora naučili su drevni jezik da bi komunicirali s ostatkom bande.
/by Dejana ŠćuricZapisivanje datuma ili nadnevka
Pravilno pisanje datuma pokazalo se neobično izazovnim u hrvatskom jeziku.
/by Dejana ŠćuricGrad Zagreb ili grad Zagreb
Treba li se apozicija „grad” uz ime grada pisati velikim ili malim početnim slovom?
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricDizajner − dizajnerica, ali inženjer − inženjerka
Posrijedi su muški i ženski mocijski parnjaci.
/by Dejana ŠćuricVaterpolo utakmica ili vaterpolska utakmica
Biste li ikad rekli „nogomet-utakmica”?
/by Dejana ŠćuricPrilog gdje i glagoli kretanja
Iako za prilog gdje govorimo da ne dolazi uz glagole kretanja, to nije uvijek točno.
/by Dejana ŠćuricElektronska ili elektronička pošta
Pridjev elektronski odnosi se na elektrone, a elektronički na elektroniku.
/by Dejana ŠćuricOkolica − okolina − okoliš
Imenice okolina, okolica i okoliš značenjski je uistinu vrlo teško do kraja razlučiti.
/by Dejana ŠćuricEvoluirati ili evolvirati
Glagol evoluirati tvoren je dodavanjem nastavka ‑irati osnovi imenice evolucija.
/by Dejana ŠćuricMati i mater
Imenica mati, kao i imenica kći, pripadala je r‑sklonidbi, koja više ne postoji.
/by Dejana ŠćuricŠto je kula, a što toranj?
I kula i toranj označuju građevine koje su više nego šire, ali ipak ne znače isto.
/by Dejana Šćuric