Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Riječ-dvije o euru i centu
O sklonidbi imenica euro i cent, to jest kaže li se deset centi ili deset centa.
/by Dejana ŠćuricSlijedeći i sljedeći
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, dok je sljedeći pridjev.
/by Dejana ŠćuricZasujem ili zaspem
U članku se objašnjava česta nedoumica oko prezentskih oblika glagola zasuti.
/by Dejana ŠćuricRiječ-dvije o „pokvarenome” mlijeku
Iako mu je komunikacija primarna svrha, jezik je i svjedok određenog vremena.
/by Dejana ŠćuricImena škola
Budući da su vlastita imena, na njih se odnose pripadajuća pravopisna pravila.
/by Dejana ŠćuricAljaska ili Alaska
Posrijedi je ime sjevernoameričkog poluotoka, ali i savezne države unutar SAD‑a.
/by Dejana ŠćuricStilista ili stiliste
Posrijedi su imenice muškog roda nastale od stranih riječi koje završavaju na ist/ ista.
/by Dejana ŠćuricZagrade
Pri pisanju zagrada nema odviše pravila, no u jednom se ipak često griješi.
/by Dejana ŠćuricSvo i svih
Oblici svo i svih u govoru se često upotrebljavaju umjesto oblika sve.
/by Dejana ŠćuricGrad Zagreb ili grad Zagreb
Treba li se apozicija „grad” uz ime grada pisati velikim ili malim početnim slovom?
/by Dejana ŠćuricNiti… niti
Simetrične veznike niti… niti upotrebljavamo za nijekanje (jesnih) surečenica.
/by Dejana ŠćuricNabava i nabavka
U hrvatskome standardnom jeziku imenice nabava i nabavka nemaju isto značenje.
/by Dejana ŠćuricKako se sklanja imenica „bol”?
Imenica bol u muškom rodu označuje tjelesnu, a u ženskom duševnu patnju.
/by Dejana ŠćuricŠto točno znači „breaking bad”?
S razvojem serije pomicalo se i značenje izraza koji je nekoć bio tek južnjački regionalizam.
/by Dejana ŠćuricUboo ili ubo
Muški rod glagolskoga pridjeva radnoga glagola bosti pišemo isključivo bo.
/by Dejana ŠćuricTok ili tijek
Posljednjih desetljeća postoji tendencija razdvajanja značenja ovih riječi.
/by Dejana Šćuric