Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Sakupiti i skupiti
Govornici se često pitaju treba li prednost dati glagolu skupiti ili sakupiti.
/by Dejana ŠćuricGrad Zagreb ili grad Zagreb
Treba li se apozicija „grad” uz ime grada pisati velikim ili malim početnim slovom?
/by Dejana ŠćuricFiskalna blagajna ili fiskalna kasa
Riječ kasa u hrvatskom se jeziku javlja od 18. stoljeća i ima dva osnovna značenja.
/by Dejana ŠćuricIspričavati se ili se izvinjavati
U hrvatskome standardnom jeziku postoji nekoliko izraza za izricanje žaljenja.
/by Dejana ŠćuricIz kabela ili iz kabla?
Iz kabela primjerice teče struja, dok se iz kabla obično izlijeva tekućina.
/by Dejana ŠćuricKažemo li da paket nešto sadrži ili da nešto sadržava?
Oko ovih su glagola mišljenja podijeljena.
/by Dejana ŠćuricTeorijski i teoretski
Iako se i danas katkad značenjem izjednačuju, njihova se značenjska polja razdvajaju.
/by Dejana ŠćuricS obzirom na
Imenica obzir u kombinaciji s nekim prijedlozima postaje veznički skup.
/by Dejana ŠćuricKupaona ili kupaonica
Imenice koje se tvore sufiksima ona i onica pripadaju takozvanim mjesnim imenicama.
/by Dejana ŠćuricRiješiti, rješavati, rješenje
Pri pisanju ovih riječi nije lako razlučiti koji se oblik piše s ije, a koji s je.
/by Dejana ŠćuricPiše li se zahtjevan ili zahtijevan?
Zahtjevan je onaj koji traži ulaganje truda, a zahtijevan onaj koji netko zahtijeva.
/by Dejana ŠćuricTokom ili tijekom
Prijedlozi tokom i tijekom nastali su od instrumentala imenica tok i tijek.
/by Dejana ŠćuricOptimalan − optimalniji − najoptimalniji
Pridjev optimalan potječe iz latinskog jezika, u kojem već ima superlativno značenje.
/by Dejana ŠćuricCirka oko
Sintagma „cirka oko” jedan je od najpoznatijih pleonazama u hrvatskom jeziku.
/by Dejana ŠćuricPreko ili više od
Preko je ponajprije mjesni prijedlog, dakle označuje odnose u prostoru.
/by Dejana ŠćuricUboo ili ubo
Muški rod glagolskoga pridjeva radnoga glagola bosti pišemo isključivo bo.
/by Dejana Šćuric