Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Svo i svih
Oblici svo i svih u govoru se često upotrebljavaju umjesto oblika sve.
/by Dejana ŠćuricŠto točno znači „breaking bad”?
S razvojem serije pomicalo se i značenje izraza koji je nekoć bio tek južnjački regionalizam.
/by Dejana ŠćuricRadi i zbog
Prijedlog radi označuje namjeru, a prijedlog zbog uzrok.
/by Dejana ŠćuricCrvenio ili crvenjeo − glagoli na ‑iti/-jeti (3. dio)
Ukratko o sprezanju glagola na ‑iti/-jeti.
/by Dejana ŠćuricCirka oko
Sintagma „cirka oko” jedan je od najpoznatijih pleonazama u hrvatskom jeziku.
/by Dejana ŠćuricAutocesta ili autoput
Riječ je o vrsti ceste, to jest o cesti namijenjenoj brzom automobilskom prometu.
/by Dejana ŠćuricDatum ili nadnevak
Nadnevak je naša riječ za datum, dok smo njega preuzeli iz latinskog jezika.
/by Dejana ŠćuricPotreban i potrebit
U standardnom se jeziku pridjevi potreban i potrebit značenjski razlikuju.
/by Dejana ŠćuricStrana i stranica
Katkad je teško odrediti trebamo li upotriijebiti imenicu strana ili stranica.
/by Dejana ŠćuricNeočekivan „povratak” drevnoga jezika
Stanovnici jednog zatvora naučili su drevni jezik da bi komunicirali s ostatkom bande.
/by Dejana ŠćuricCrkva svete Katarine, crkva Svete Katarine ili crkva svete Katarine
Ukratko o pisanju imena vjerskih građevina.
/by Dejana ŠćuricPomogni ili pomozi
Glagol pomoći ima dvostruke oblike za imperativ, dakle i pomogni i pomozi.
/by Dejana ŠćuricPostoji li univerzalno razumljiva riječ?
Znanstvenici su u ovoj studiji proučavali 31 jezik iz 16 različitih porodica.
/by Dejana ŠćuricAkcijski ili akcioni (pridjevi na ‑ioni)
Pridjevi na ‑ski uobičajeniji su od pridjeva na ‑ioni, stoga imaju prednost.
/by Dejana ŠćuricOdmoriti i odmoriti se
Oba glagola pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, no malo se razlikuju značanjem.
/by Dejana ŠćuricVjerojatno ili vjerovatno
Dvojba između riječi vjerojatno i vjerovatno jedna je od češćih u hrvatskom jeziku
/by Dejana Šćuric