Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Reko ili rek’o
Apostrof pišemo na mjestu ispuštenoga dijela riječi, ali ne uvijek.
/by Dejana ŠćuricUho − uha − uši − ušesa
U jednini je srednjeg roda, u množini ženskog, ima i proširenu množinu te dvojinu.
/by Dejana ŠćuricBubamara
Imenica bubamara piše se spojeno, kao jedna riječ, a tako se i sklanja.
/by Dejana ŠćuricMajca ili majica
Imenicu majica preuzeli smo u obliku maja prema talijanskoj imenici ’maglia’.
/by Dejana ŠćuricPritisak i tlak
Pritisak i tlak smatramo bliskoznačnicama s jasno razgraničenim značenjima.
/by Dejana ŠćuricZašto Mojsije ima rogove?
Jeste li se ikad zapitali zašto se Mojsije katkad prikazuje s rogovima na glavi?
/by Dejana ŠćuricJa bih spavao ili ja bi spavao
Riječ je o kondicionalu prvome i njegovoj tvorbi u hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricFiskalna blagajna ili fiskalna kasa
Riječ kasa u hrvatskom se jeziku javlja od 18. stoljeća i ima dva osnovna značenja.
/by Dejana ŠćuricVodeni i vodni
Katkad je teško odrediti trebamo li upotrijebiti pridjev vodeni ili vodni.
/by Dejana ŠćuricStrana i stranica
Katkad je teško odrediti trebamo li upotriijebiti imenicu strana ili stranica.
/by Dejana ŠćuricImena škola
Budući da su vlastita imena, na njih se odnose pripadajuća pravopisna pravila.
/by Dejana ŠćuricKočioni i točioni (pridjevi na ‑ioni)
Pridjevi na ‑ioni smatraju se zastarjelima, stoga prednost ima oblik kočni.
/by Dejana ŠćuricImpressum ili impresum
Riječ impresum preuzeli smo iz latinskog jezika, gdje znači „ono što je utisnuto”.
/by Dejana ŠćuricSeliti i seliti se
Ova se dva glagola nerijetko pogrešno upotrebljavaju u standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricSklanja li se kratica EU?
Dakle pitanje je kojeg je roda kratica EU i trebamo li je sklanjati.
/by Dejana ŠćuricStilista ili stiliste
Posrijedi su imenice muškog roda nastale od stranih riječi koje završavaju na ist/ ista.
/by Dejana Šćuric