Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
S obzirom na
Imenica obzir u kombinaciji s nekim prijedlozima postaje veznički skup.
/by Dejana ŠćuricRiječ-dvije o „pokvarenome” mlijeku
Iako mu je komunikacija primarna svrha, jezik je i svjedok određenog vremena.
/by Dejana ŠćuricVodeni i vodni
Katkad je teško odrediti trebamo li upotrijebiti pridjev vodeni ili vodni.
/by Dejana ŠćuricPrijam ili prijem
Mnogi misle da je riječ o novoj jezičnoj preporuci, no ona je stara više desetljeća.
/by Dejana ŠćuricTeoretizirati ili teorizirati
Glagol teorizirati ne bi trebalo upotrebljavati jer već imamo glagol teoretizirati.
/by Dejana ŠćuricAutocesta ili autoput
Riječ je o vrsti ceste, to jest o cesti namijenjenoj brzom automobilskom prometu.
/by Dejana ŠćuricIz kabela ili iz kabla?
Iz kabela primjerice teče struja, dok se iz kabla obično izlijeva tekućina.
/by Dejana ŠćuricHvala na posjetu ili hvala na posjeti
U hrvatskome standardnom jeziku ova imenica glasi posjet, dakle muškog je roda.
/by Dejana ŠćuricZajutrak
Imenica zajutrak jedna je od onih koje je govornicima iznimno teško sklanjati.
/by Dejana ŠćuricTeorijski i teoretski
Iako se i danas katkad značenjem izjednačuju, njihova se značenjska polja razdvajaju.
/by Dejana ŠćuricDobivati ili dobijati
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada samo infinitivni oblik dobivati.
/by Dejana ŠćuricJer i jel (jel’, je l’)
Jer je uzročni veznik, dok je jel (jel’ ili je l’) krnji oblik skupa je li.
/by Dejana ŠćuricSvakog vikenda ili svaki vikend
Riječ je o vremenskom genitivu (svakog vikenda) i vremenskom akuzativu (svaki vikend).
/by Dejana ŠćuricDizajner − dizajnerica, ali inženjer − inženjerka
Posrijedi su muški i ženski mocijski parnjaci.
/by Dejana ŠćuricKonobarev ili konobarov
Osim dviju pridjevnih inačica, ovaj tip imenica ima i dva oblika za instrumental.
/by Dejana ŠćuricKoristiti (se)
Većina govornika glagol koristiti danas dopunjuje akuzativom (koristim koga/što).
/by Dejana Šćuric