Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Starigradski i starogradski
I starigradski i starogradski pripadaju hrvatskom jeziku, ali ne znače isto.
/by Dejana ŠćuricUboo ili ubo
Muški rod glagolskoga pridjeva radnoga glagola bosti pišemo isključivo bo.
/by Dejana ŠćuricApaši ili Apači
U novije se vrijeme pod utjecajem engleskog jezika javlja i oblik Apač.
/by Dejana ŠćuricŠto je smičak?
Ima li uz kopču, vezice ili čičak i jedan smičak mogućnosti zaživjeti?
/by Dejana ŠćuricŠto bi bilo „njuškarenje”?
Njuškarenje je prijedlog naziva relativno nove kinološke sportske discipline.
/by Dejana Šćuric?! ili !?
Hrvatski pravopis dopušta obje kombinacije, no one značenjem nisu istovjetne.
/by Dejana ŠćuricParking ili parkiralište
U hrvatskom je standardnom jeziku bolje upotrijebiti riječ parkiralište.
/by Dejana ŠćuricKažemo li da paket nešto sadrži ili da nešto sadržava?
Oko ovih su glagola mišljenja podijeljena.
/by Dejana ŠćuricOkolica − okolina − okoliš
Imenice okolina, okolica i okoliš značenjski je uistinu vrlo teško do kraja razlučiti.
/by Dejana ŠćuricKroz
Prijedlog kroz ima više značenja, no ponajprije označuje put ili smjer kretanja.
/by Dejana ŠćuricStilista ili stiliste
Posrijedi su imenice muškog roda nastale od stranih riječi koje završavaju na ist/ ista.
/by Dejana ŠćuricPostoji li univerzalno razumljiva riječ?
Znanstvenici su u ovoj studiji proučavali 31 jezik iz 16 različitih porodica.
/by Dejana ŠćuricCrvenio ili crvenjeo − glagoli na ‑iti/-jeti (3. dio)
Ukratko o sprezanju glagola na ‑iti/-jeti.
/by Dejana ŠćuricBelgijac/Belgijka ili Belgijanac/Belgijanka
Posrijedi je donekle nova jezična nedoumica.
/by Dejana ŠćuricKupaona ili kupaonica
Imenice koje se tvore sufiksima ona i onica pripadaju takozvanim mjesnim imenicama.
/by Dejana ŠćuricPotreban i potrebit
U standardnom se jeziku pridjevi potreban i potrebit značenjski razlikuju.
/by Dejana Šćuric