Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Mirisati ili mirišati
Hrvatskome standardnom jeziku pripada samo glagol mirisati, ne i glagol mirišati.
/by Dejana ŠćuricIsti ili jednak
Iako se često upotrebljavaju kao istoznačnice, ovi pridjevi ipak ne znače isto.
/by Dejana ŠćuricGrad Zagreb ili grad Zagreb
Treba li se apozicija „grad” uz ime grada pisati velikim ili malim početnim slovom?
/by Dejana ŠćuricKuhani sirovi ili kuhani sirevi
Riječ sir pripada imenicama čija osnova završava na nekadašnje nepčano (palatalno) r.
/by Dejana ŠćuricPrvi put ili prvi puta
U hrvatskome standardnom jeziku izraz „prvi puta” ne smatra se dobrim.
/by Dejana ŠćuricRIP
Kratica RIP izvorno potječe iz latinskog jezika, a znači „počivao/počivala u miru”.
/by Dejana ŠćuricStarigradski i starogradski
I starigradski i starogradski pripadaju hrvatskom jeziku, ali ne znače isto.
/by Dejana ŠćuricOdmoriti i odmoriti se
Oba glagola pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, no malo se razlikuju značanjem.
/by Dejana ŠćuricSmijemo li designirati?
Glagol designirati znači imenovati koga na dužnost, odrediti ili predodrediti.
/by Dejana ŠćuricPrvog(a) veljače ili prve veljače
Datum 1. veljače znači ’prvoga dana mjeseca veljače’ ili ’prvi dan mjeseca veljače’.
/by Dejana ŠćuricOdgajatelj ili odgojitelj
Tijekom ovakvih leksičkih promjena vrlo je teško davati jezične preporuke.
/by Dejana ŠćuricNajjači, najači ili naj jači
Posrijedi je superlativ (treći stupanj komparacije ili stupnjevanja) pridjeva jak.
/by Dejana ŠćuricToplinski udar ili toplotni udar
Hrvatskome standardnom jeziku pripadaju imenica toplina i pridjev toplinski.
/by Dejana ŠćuricKupaona ili kupaonica
Imenice koje se tvore sufiksima ona i onica pripadaju takozvanim mjesnim imenicama.
/by Dejana ŠćuricBelgijac/Belgijka ili Belgijanac/Belgijanka
Posrijedi je donekle nova jezična nedoumica.
/by Dejana ŠćuricElektronska ili elektronička pošta
Pridjev elektronski odnosi se na elektrone, a elektronički na elektroniku.
/by Dejana Šćuric