Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Ultimativan
Engleski pridjev ultimate i hrvatski ultimativan primjer su takozvanih lažnih parova.
/by Dejana ŠćuricBelgijac/Belgijka ili Belgijanac/Belgijanka
Posrijedi je donekle nova jezična nedoumica.
/by Dejana ŠćuricRIP
Kratica RIP izvorno potječe iz latinskog jezika, a znači „počivao/počivala u miru”.
/by Dejana ŠćuricPreporučam ili preporučujem
Glagoli kojima izričemo davanje preporuke mogu izazvati neke nedoumice.
/by Dejana ŠćuricSlijedeći i sljedeći
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, dok je sljedeći pridjev.
/by Dejana ŠćuricZaspem i zaspim
Zaspem i zaspim prezentski su oblici dvaju različitih glagola – zasuti i zaspati.
/by Dejana ŠćuricJa bih spavao ili ja bi spavao
Riječ je o kondicionalu prvome i njegovoj tvorbi u hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricBanjaluka ili Banja Luka
Iako se dopuštaju oba načina pisanja ovog imena, pripazite na izvedenice.
/by Dejana ŠćuricMati i mater
Imenica mati, kao i imenica kći, pripadala je r‑sklonidbi, koja više ne postoji.
/by Dejana ŠćuricCiljan − ciljani − ciljni
Pridjev ciljani znači „na koji se cilja”, dok pridjev ciljni znači „koji se odnosi na cilj”.
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricPritisak i tlak
Pritisak i tlak smatramo bliskoznačnicama s jasno razgraničenim značenjima.
/by Dejana ŠćuricStudenog ili studenoga
Dok su imena ostalih mjeseci imenice, studeni je pridjev, stoga se drugačije sklanja.
/by Dejana ŠćuricPreko ili više od
Preko je ponajprije mjesni prijedlog, dakle označuje odnose u prostoru.
/by Dejana ŠćuricZahlađenje i zahladnjenje ili zahladiti i zahladnjeti − glagoli na ‑iti/-jeti (4. dio)
O zbrci s oblicima zahlađenje i zahladnjenje.
/by Dejana ŠćuricPotreban i potrebit
U standardnom se jeziku pridjevi potreban i potrebit značenjski razlikuju.
/by Dejana Šćuric