Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Sumnja ili sumlja
Skup ’mnj’ u govoru se često zamjenjuje izgovorno lakšim skupom ’mlj’.
/by Dejana ŠćuricKuhani sirovi ili kuhani sirevi
Riječ sir pripada imenicama čija osnova završava na nekadašnje nepčano (palatalno) r.
/by Dejana ŠćuricVremenom ili s vremenom
Koji je izraz dobar: „s vremenom će biti bolje” ili „vremenom će biti bolje”?
/by Dejana ŠćuricSakupiti i skupiti
Govornici se često pitaju treba li prednost dati glagolu skupiti ili sakupiti.
/by Dejana ŠćuricKroz
Prijedlog kroz ima više značenja, no ponajprije označuje put ili smjer kretanja.
/by Dejana ŠćuricSvo i svih
Oblici svo i svih u govoru se često upotrebljavaju umjesto oblika sve.
/by Dejana ŠćuricFiltar ili filter
Oblik filter preuzet je iz kojeg od prestižnijih jezika, njemačkoga ili engleskoga.
/by Dejana ŠćuricŠto točno znači „breaking bad”?
S razvojem serije pomicalo se i značenje izraza koji je nekoć bio tek južnjački regionalizam.
/by Dejana ŠćuricKurikulum i kurikul
Dvojba između oblika kurikulum i kurikul relativno je nova u hrvatskom jeziku.
/by Dejana ŠćuricJe li obećanje dano ili dato?
Glagol dati tvori glagolski pridjev trpni na dva načina, što rezultira oblicima dan i dat.
/by Dejana ŠćuricŠto je kula, a što toranj?
I kula i toranj označuju građevine koje su više nego šire, ali ipak ne znače isto.
/by Dejana ŠćuricTok ili tijek
Posljednjih desetljeća postoji tendencija razdvajanja značenja ovih riječi.
/by Dejana ŠćuricBliznakinja, blizankinja ili blizanka
Ove su riječi nastale prema praslavenskom i staroslavenskom obliku bliznьcь.
/by Dejana ŠćuricKako se izgovara riječ „injekcija”
Glasovi n i j u riječi injekcija potječu od različitih latinskih morfema.
/by Dejana ŠćuricSlijedeći i sljedeći
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, dok je sljedeći pridjev.
/by Dejana ŠćuricCrvenio ili crvenjeo − glagoli na ‑iti/-jeti (3. dio)
Ukratko o sprezanju glagola na ‑iti/-jeti.
/by Dejana Šćuric