Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Bratov ili bratovljev
U hrvatskome standardnom jeziku nedvosmislena se prednost daje obliku bratov.
/by Dejana ŠćuricPejorativan ili pežorativan
U hrvatskome standardnom jeziku dobrim se smatra samo pridjev pejorativan.
/by Dejana ŠćuricSućut ili saučešće
U hrvatskome se standardnom jeziku prednost daje imenici sućut.
/by Dejana ŠćuricIspričavati se ili se izvinjavati
U hrvatskome standardnom jeziku postoji nekoliko izraza za izricanje žaljenja.
/by Dejana ŠćuricKočioni i točioni (pridjevi na ‑ioni)
Pridjevi na ‑ioni smatraju se zastarjelima, stoga prednost ima oblik kočni.
/by Dejana ŠćuricSakupiti i skupiti
Govornici se često pitaju treba li prednost dati glagolu skupiti ili sakupiti.
/by Dejana ŠćuricZahvaliti (se)
U govoru im se značenja brkaju, no standardni jezik ove glagole razlikuje.
/by Dejana ŠćuricOd drveta do drva
Imenica drvo ima dvije sklonidbe, prema dvjema osnovama (drv i drvet ).
/by Dejana ŠćuricOživiti i oživjeti − glagoli na ‑iti/-jeti (1. dio)
Oživiti i oživjeti imaju slično značenje.
/by Dejana ŠćuricŠto objave na društvenim mrežama govore o nama
To jest mogu li pružiti uvid u našu osobnost...
/by Dejana ŠćuricObećajem ili obećavam
Jezični su priručnici složni da prednost valja dati oblicima obećavam, obećavaš…
/by Dejana ŠćuricPrvog(a) veljače ili prve veljače
Datum 1. veljače znači ’prvoga dana mjeseca veljače’ ili ’prvi dan mjeseca veljače’.
/by Dejana ŠćuricGrad Zagreb ili grad Zagreb
Treba li se apozicija „grad” uz ime grada pisati velikim ili malim početnim slovom?
/by Dejana ŠćuricSporazumijevaju li se životinje poput ljudi?
Ili o zapanjujućoj komunikaciji prerijskih pasa.
/by Dejana ŠćuricMati i mater
Imenica mati, kao i imenica kći, pripadala je r‑sklonidbi, koja više ne postoji.
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana Šćuric