Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Ovaj auto ili ovo auto
Imenica auto u standardnom je jeziku muškog roda, baš kao i automobil.
/by Dejana ŠćuricDvjesta ili dvjesto − trista ili tristo
Kada vidi riječ dvjesta, velika većina govornika pomisli da je riječ − o pogrešci.
/by Dejana ŠćuricĆevapi ili čevapi
Iako riječ potječe iz arapskoga (käbāb), turski je bio jezik posrednik pri preuzimanju.
/by Dejana Šćuric’Naj’
Morfem naj- služi samo kao prefiks pri tvorbi superlativa pridjeva i priloga.
/by Dejana ŠćuricRiječ-dvije o „pokvarenome” mlijeku
Iako mu je komunikacija primarna svrha, jezik je i svjedok određenog vremena.
/by Dejana ŠćuricBijeliti (se) i bijeljeti (se) − glagoli na ‑iti/-jeti (2. dio)
Posrijedi su zapravo četiri slična glagola.
/by Dejana ŠćuricLičiti, sličiti, nalikovati
U hrvatskome standardnom jeziku za isticanje sličnosti imamo više izraza.
/by Dejana ŠćuricRIP
Kratica RIP izvorno potječe iz latinskog jezika, a znači „počivao/počivala u miru”.
/by Dejana ŠćuricOtočki i otočni
Jedan je od ovih pridjeva tvoren od opće imenice otok, a drugi od vlastitog imena Otok.
/by Dejana ŠćuricGruda ili grudva
Ovom se imenicom označuje zbijen, okruglast dio najčešće sipke tvari.
/by Dejana ŠćuricParking ili parkiralište
U hrvatskom je standardnom jeziku bolje upotrijebiti riječ parkiralište.
/by Dejana ŠćuricKamoli ili kamo li
’Kamoli’ je veznik, a ’kamo li’ mjesni prilog s česticom li.
/by Dejana ŠćuricTeorijski i teoretski
Iako se i danas katkad značenjem izjednačuju, njihova se značenjska polja razdvajaju.
/by Dejana ŠćuricSporazumijevaju li se životinje poput ljudi?
Ili o zapanjujućoj komunikaciji prerijskih pasa.
/by Dejana ŠćuricStilista ili stiliste
Posrijedi su imenice muškog roda nastale od stranih riječi koje završavaju na ist/ ista.
/by Dejana ŠćuricAktualan ili aktuelan
Oba potječu od latinskog actualis, ali je jedan preuzet izravno, a drugi posredno.
/by Dejana Šćuric