Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Iz kabela ili iz kabla?
Iz kabela primjerice teče struja, dok se iz kabla obično izlijeva tekućina.
/by Dejana ŠćuricJesenski, jesenji i jesenjski
Jedan od ovih pridjeva nije poput ostalih, jedan od njih – ne postoji.
/by Dejana ŠćuricKći i kćer
Oblici kći i kćer različiti su padežni oblici iste imenice − kći.
/by Dejana ŠćuricSklanja li se kratica EU?
Dakle pitanje je kojeg je roda kratica EU i trebamo li je sklanjati.
/by Dejana ŠćuricVjerojatno ili vjerovatno
Dvojba između riječi vjerojatno i vjerovatno jedna je od češćih u hrvatskom jeziku
/by Dejana ŠćuricŠto je smičak?
Ima li uz kopču, vezice ili čičak i jedan smičak mogućnosti zaživjeti?
/by Dejana ŠćuricJaje jaju ili jaje jajetu
Jaje je nejednakosložna imenica jer u nekim padežima ima proširenu osnovu.
/by Dejana ŠćuricPrijanjati ili prianjati
U ovoj je riječi prisutna fonetska pojava koju nazivamo hijat ili zijev.
/by Dejana ŠćuricIspričavati se ili se izvinjavati
U hrvatskome standardnom jeziku postoji nekoliko izraza za izricanje žaljenja.
/by Dejana ŠćuricUho − uha − uši − ušesa
U jednini je srednjeg roda, u množini ženskog, ima i proširenu množinu te dvojinu.
/by Dejana ŠćuricPrvašić ili prvačić
Prvašić je umanjenica nastala prema imenici prvaš („koji ide u prvi razred”).
/by Dejana ŠćuricIgdje, ikamo, ikuda…
Prilozi igdje, ikamo, ikuda ponašaju se poput priloga gdje, kamo i kuda.
/by Dejana ŠćuricŠto bi bilo „njuškarenje”?
Njuškarenje je prijedlog naziva relativno nove kinološke sportske discipline.
/by Dejana ŠćuricMuzejem ili muzejom
Kod nekih imenica dolazi do prijeglasa, a kod nekih pak do disimilacije.
/by Dejana ŠćuricBliznakinja, blizankinja ili blizanka
Ove su riječi nastale prema praslavenskom i staroslavenskom obliku bliznьcь.
/by Dejana ŠćuricKožni, kožnat, kožast
Jezična literatura nije jedinstvena u razgraničavanju značenja ovih pridjeva.
/by Dejana Šćuric