Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Kupaona ili kupaonica
Imenice koje se tvore sufiksima ona i onica pripadaju takozvanim mjesnim imenicama.
/by Dejana ŠćuricVečeras, sinoć i noćas
Vremenskim prilozima večeras, sinoć i noćas teško je precizno odrediti značenje.
/by Dejana ŠćuricBanjaluka ili Banja Luka
Iako se dopuštaju oba načina pisanja ovog imena, pripazite na izvedenice.
/by Dejana ŠćuricNova godina ili nova godina
Tko se nije našao u situaciji da ne zna kako napisati čestitku za nadolazeću godinu?
/by Dejana Šćuric’Chef’
Za pojam koji označuje riječ ’chef’ imamo već sasvim valjan izraz glavni kuhar.
/by Dejana ŠćuricĆevapi ili čevapi
Iako riječ potječe iz arapskoga (käbāb), turski je bio jezik posrednik pri preuzimanju.
/by Dejana ŠćuricPredikat, ali subjekt i objekt
Zašto govorimo i pišemo „predikat”, ali ne i „subjekat” i „objekat”?
/by Dejana ŠćuricPrometna nezgoda ili prometna nesreća
Jedan se od ovih izraza u hrvatskom jeziku upotrebljava nekoliko puta češće.
/by Dejana ŠćuricŠto točno znači „breaking bad”?
S razvojem serije pomicalo se i značenje izraza koji je nekoć bio tek južnjački regionalizam.
/by Dejana ŠćuricUskrsni i uskršnji
Oba su ova pridjeva dobro tvorena, no je li onda svejedno koji ćemo upotrijebiti?
/by Dejana ŠćuricJesenski, jesenji i jesenjski
Jedan od ovih pridjeva nije poput ostalih, jedan od njih – ne postoji.
/by Dejana ŠćuricTok ili tijek
Posljednjih desetljeća postoji tendencija razdvajanja značenja ovih riječi.
/by Dejana ŠćuricDnevna novina ili dnevne novine
Kad znači dnevni list, ovaj je izraz u standardnom jeziku u množinskom obliku.
/by Dejana ŠćuricNo,
Pisanje zareza jedno je od najproblematičnijih područja u hrvatskom jeziku.
/by Dejana ŠćuricIgdje, ikamo, ikuda…
Prilozi igdje, ikamo, ikuda ponašaju se poput priloga gdje, kamo i kuda.
/by Dejana ŠćuricSumnja ili sumlja
Skup ’mnj’ u govoru se često zamjenjuje izgovorno lakšim skupom ’mlj’.
/by Dejana Šćuric