Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Kontaktirati
Upotreba glagola kontaktirati danas je pod snažnim utjecajem engleskog jezika.
/by Dejana ŠćuricCiljan − ciljani − ciljni
Pridjev ciljani znači „na koji se cilja”, dok pridjev ciljni znači „koji se odnosi na cilj”.
/by Dejana ŠćuricPejorativan ili pežorativan
U hrvatskome standardnom jeziku dobrim se smatra samo pridjev pejorativan.
/by Dejana ŠćuricKonsenzus ili koncenzus
Posrijedi je još jedna riječ koju smo u hrvatski jezik preuzeli iz latinskoga.
/by Dejana ŠćuricNova godina ili nova godina
Tko se nije našao u situaciji da ne zna kako napisati čestitku za nadolazeću godinu?
/by Dejana ŠćuricS obzirom na
Imenica obzir u kombinaciji s nekim prijedlozima postaje veznički skup.
/by Dejana ŠćuricIz kabela ili iz kabla?
Iz kabela primjerice teče struja, dok se iz kabla obično izlijeva tekućina.
/by Dejana ŠćuricStudenog ili studenoga
Dok su imena ostalih mjeseci imenice, studeni je pridjev, stoga se drugačije sklanja.
/by Dejana ŠćuricOživiti i oživjeti − glagoli na ‑iti/-jeti (1. dio)
Oživiti i oživjeti imaju slično značenje.
/by Dejana ŠćuricOdmoriti i odmoriti se
Oba glagola pripadaju hrvatskome standardnom jeziku, no malo se razlikuju značanjem.
/by Dejana ŠćuricMađarska ili Madžarska
U prošlosti smo govorili i Madžarska i Mađarska, no do danas je jedan oblik prevladao.
/by Dejana ŠćuricBubamara
Imenica bubamara piše se spojeno, kao jedna riječ, a tako se i sklanja.
/by Dejana ŠćuricFiskalna blagajna ili fiskalna kasa
Riječ kasa u hrvatskom se jeziku javlja od 18. stoljeća i ima dva osnovna značenja.
/by Dejana ŠćuricKako se sklanja imenica „bol”?
Imenica bol u muškom rodu označuje tjelesnu, a u ženskom duševnu patnju.
/by Dejana ŠćuricPreko ili više od
Preko je ponajprije mjesni prijedlog, dakle označuje odnose u prostoru.
/by Dejana ŠćuricImena škola
Budući da su vlastita imena, na njih se odnose pripadajuća pravopisna pravila.
/by Dejana Šćuric