Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Shema ili šema
U hrvatskom se standardnom jeziku nedvosmislena prednost daje obliku shema.
/by Dejana ŠćuricSumnja ili sumlja
Skup ’mnj’ u govoru se često zamjenjuje izgovorno lakšim skupom ’mlj’.
/by Dejana ŠćuricŠto je smičak?
Ima li uz kopču, vezice ili čičak i jedan smičak mogućnosti zaživjeti?
/by Dejana ŠćuricReko ili rek’o
Apostrof pišemo na mjestu ispuštenoga dijela riječi, ali ne uvijek.
/by Dejana ŠćuricZaspem i zaspim
Zaspem i zaspim prezentski su oblici dvaju različitih glagola – zasuti i zaspati.
/by Dejana ŠćuricKonobarev ili konobarov
Osim dviju pridjevnih inačica, ovaj tip imenica ima i dva oblika za instrumental.
/by Dejana ŠćuricKamoli ili kamo li
’Kamoli’ je veznik, a ’kamo li’ mjesni prilog s česticom li.
/by Dejana ŠćuricDoprinosi li internet izumiranju jezika?
Analiza je pokazala da je na internetu prisutno manje od pet posto jezika svijeta!
/by Dejana ŠćuricKako se sklanja imenica oko?
Imenica oko stara je imenica koja je zadržala neke arhaične oblike.
/by Dejana ŠćuricPrijanjati ili prianjati
U ovoj je riječi prisutna fonetska pojava koju nazivamo hijat ili zijev.
/by Dejana ŠćuricDalji i daljnji
Iako su slični i izrazom i smislom, „dalji” i „daljnji” danas imaju različita značenja.
/by Dejana ŠćuricSvjetlo i svijetlo
I svjetlo i svijetlo dobri su oblici, ali ne znače isto; čak nisu ni iste vrste riječi.
/by Dejana ŠćuricUho − uha − uši − ušesa
U jednini je srednjeg roda, u množini ženskog, ima i proširenu množinu te dvojinu.
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricPapirnati ili papirni
Pridjevima papirnati i papirni nije uvijek lako precizno razgraničiti značenje.
/by Dejana ŠćuricZahvaliti (se)
U govoru im se značenja brkaju, no standardni jezik ove glagole razlikuje.
/by Dejana Šćuric