Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Dvjesta ili dvjesto − trista ili tristo
Kada vidi riječ dvjesta, velika većina govornika pomisli da je riječ − o pogrešci.
/by Dejana ŠćuricOtočki i otočni
Jedan je od ovih pridjeva tvoren od opće imenice otok, a drugi od vlastitog imena Otok.
/by Dejana ŠćuricDug i dugačak
Pridjev dugačak javlja se od 17. stoljeća i znatno je mlađi od pridjeva dug.
/by Dejana ŠćuricToplinski udar ili toplotni udar
Hrvatskome standardnom jeziku pripadaju imenica toplina i pridjev toplinski.
/by Dejana ŠćuricPoznań ili Poznanj
Pri pisanju zemljopisnih imena stranog porijekla možemo naići na nedoumice.
/by Dejana ŠćuricPejorativan ili pežorativan
U hrvatskome standardnom jeziku dobrim se smatra samo pridjev pejorativan.
/by Dejana ŠćuricTok ili tijek
Posljednjih desetljeća postoji tendencija razdvajanja značenja ovih riječi.
/by Dejana ŠćuricStarigradski i starogradski
I starigradski i starogradski pripadaju hrvatskom jeziku, ali ne znače isto.
/by Dejana ŠćuricCrvenio ili crvenjeo − glagoli na ‑iti/-jeti (3. dio)
Ukratko o sprezanju glagola na ‑iti/-jeti.
/by Dejana ŠćuricUho − uha − uši − ušesa
U jednini je srednjeg roda, u množini ženskog, ima i proširenu množinu te dvojinu.
/by Dejana ŠćuricDalji i daljnji
Iako su slični i izrazom i smislom, „dalji” i „daljnji” danas imaju različita značenja.
/by Dejana ŠćuricKolegica ili koleginica
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada samo jedna od ovih dviju imenica.
/by Dejana ŠćuricSklanja li se kratica EU?
Dakle pitanje je kojeg je roda kratica EU i trebamo li je sklanjati.
/by Dejana ŠćuricTac(n)a, pladanj, plata, poslužavnik
Taca, tacna, pladanj, plata i poslužavnik označuju posudu za posluživanje.
/by Dejana ŠćuricMati i mater
Imenica mati, kao i imenica kći, pripadala je r‑sklonidbi, koja više ne postoji.
/by Dejana ŠćuricĆevapi ili čevapi
Iako riječ potječe iz arapskoga (käbāb), turski je bio jezik posrednik pri preuzimanju.
/by Dejana Šćuric