Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Dječiji ili dječji
Tvorba pridjeva sufiksom ‑iji nije uobičajena u hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricTac(n)a, pladanj, plata, poslužavnik
Taca, tacna, pladanj, plata i poslužavnik označuju posudu za posluživanje.
/by Dejana ŠćuricSkripta
U hrvatskome standardnom jeziku ova bi riječ trebala biti u množini srednjeg roda.
/by Dejana ŠćuricKolegica ili koleginica
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada samo jedna od ovih dviju imenica.
/by Dejana ŠćuricKuhani sirovi ili kuhani sirevi
Riječ sir pripada imenicama čija osnova završava na nekadašnje nepčano (palatalno) r.
/by Dejana ŠćuricZašto Mojsije ima rogove?
Jeste li se ikad zapitali zašto se Mojsije katkad prikazuje s rogovima na glavi?
/by Dejana ŠćuricNedaleko
Prilog nedaleko nastao je prema prilogu daleko i zadržao je njegova obilježja.
/by Dejana ŠćuricVodeni i vodni
Katkad je teško odrediti trebamo li upotrijebiti pridjev vodeni ili vodni.
/by Dejana ŠćuricDalji i daljnji
Iako su slični i izrazom i smislom, „dalji” i „daljnji” danas imaju različita značenja.
/by Dejana ŠćuricDnevna novina ili dnevne novine
Kad znači dnevni list, ovaj je izraz u standardnom jeziku u množinskom obliku.
/by Dejana ŠćuricBez „bez da”
Konstrukcija „bez da” preuzeta je iz njemačkog jezika („ohne zu”, „ohne dass”).
/by Dejana ŠćuricCiljan − ciljani − ciljni
Pridjev ciljani znači „na koji se cilja”, dok pridjev ciljni znači „koji se odnosi na cilj”.
/by Dejana ŠćuricSakupiti i skupiti
Govornici se često pitaju treba li prednost dati glagolu skupiti ili sakupiti.
/by Dejana ŠćuricViličar ili viljuškar
Oblik viličar nastao je od riječi vilica, koja je pak izvedena prema imenici vile.
/by Dejana ŠćuricĆevapi ili čevapi
Iako riječ potječe iz arapskoga (käbāb), turski je bio jezik posrednik pri preuzimanju.
/by Dejana ŠćuricOd drveta do drva
Imenica drvo ima dvije sklonidbe, prema dvjema osnovama (drv i drvet ).
/by Dejana Šćuric