Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Sporazumijevaju li se životinje poput ljudi?
Ili o zapanjujućoj komunikaciji prerijskih pasa.
/by Dejana ŠćuricKamoli ili kamo li
’Kamoli’ je veznik, a ’kamo li’ mjesni prilog s česticom li.
/by Dejana ŠćuricNasipati, nasuti, naliti, natočiti
Hrvatski ima različite glagole za rukovanje sipkom tvari, a različite za rad s tekućinom.
/by Dejana ŠćuricPreko ili više od
Preko je ponajprije mjesni prijedlog, dakle označuje odnose u prostoru.
/by Dejana ŠćuricJavno mijenje ili javno mnijenje
Mnijenje je glagolska imenica nastala od glagola mniti („misliti, smatrati”).
/by Dejana ŠćuricSakupiti i skupiti
Govornici se često pitaju treba li prednost dati glagolu skupiti ili sakupiti.
/by Dejana ŠćuricPlanet ili planeta
U hrvatskome standardnom jeziku prednost valja dati obliku planet.
/by Dejana ŠćuricObećajem ili obećavam
Jezični su priručnici složni da prednost valja dati oblicima obećavam, obećavaš…
/by Dejana ŠćuricDobivati ili dobijati
Hrvatskomu standardnom jeziku pripada samo infinitivni oblik dobivati.
/by Dejana Šćuric?! ili !?
Hrvatski pravopis dopušta obje kombinacije, no one značenjem nisu istovjetne.
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricVi iz poštovanja
U formalnoj komunikaciji uobičajeno upotrebljavamo množinske oblike.
/by Dejana ŠćuricMolba ili zamolba
Između imenica molba i zamolba jezikoslovci jednoj daju jasnu prednost.
/by Dejana ŠćuricNiti… niti
Simetrične veznike niti… niti upotrebljavamo za nijekanje (jesnih) surečenica.
/by Dejana ŠćuricApaši ili Apači
U novije se vrijeme pod utjecajem engleskog jezika javlja i oblik Apač.
/by Dejana ŠćuricPrema dole ili prema dolje
U govorima postoje i oblici dole i doli, no standardnom jeziku pripada samo dolje.
/by Dejana Šćuric