Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Nasipati, nasuti, naliti, natočiti
Hrvatski ima različite glagole za rukovanje sipkom tvari, a različite za rad s tekućinom.
/by Dejana ŠćuricJavno mijenje ili javno mnijenje
Mnijenje je glagolska imenica nastala od glagola mniti („misliti, smatrati”).
/by Dejana ŠćuricJesenski, jesenji i jesenjski
Jedan od ovih pridjeva nije poput ostalih, jedan od njih – ne postoji.
/by Dejana ŠćuricDizajner − dizajnerica, ali inženjer − inženjerka
Posrijedi su muški i ženski mocijski parnjaci.
/by Dejana ŠćuricKuhani sirovi ili kuhani sirevi
Riječ sir pripada imenicama čija osnova završava na nekadašnje nepčano (palatalno) r.
/by Dejana ŠćuricSusjedski, susjedni, susjedov
Pridjevi susjedski, susjedni, susjedov značenjem su prilično jasno razdvojeni.
/by Dejana ŠćuricTeorijski i teoretski
Iako se i danas katkad značenjem izjednačuju, njihova se značenjska polja razdvajaju.
/by Dejana ŠćuricMaterinski, materinji ili maternji
Od ovih triju pridjeva jedan ne pripada hrvatskome standardnom jeziku.
/by Dejana ŠćuricDino, Dine ili Dino, Dina
O sklonidbi dvosložnih muških imena koja završavaju na ‑o tipa Bruno, Dino, Vlaho.
/by Dejana ŠćuricOptimalan − optimalniji − najoptimalniji
Pridjev optimalan potječe iz latinskog jezika, u kojem već ima superlativno značenje.
/by Dejana ŠćuricPiše li se zahtjevan ili zahtijevan?
Zahtjevan je onaj koji traži ulaganje truda, a zahtijevan onaj koji netko zahtijeva.
/by Dejana ŠćuricVirus zapadnoga Nila ili virus Zapadnoga Nila
Najbolje bi bilo reći zapadnonilski virus.
/by Dejana ŠćuricKožni, kožnat, kožast
Jezična literatura nije jedinstvena u razgraničavanju značenja ovih pridjeva.
/by Dejana ŠćuricAktualan ili aktuelan
Oba potječu od latinskog actualis, ali je jedan preuzet izravno, a drugi posredno.
/by Dejana ŠćuricMajca ili majica
Imenicu majica preuzeli smo u obliku maja prema talijanskoj imenici ’maglia’.
/by Dejana ŠćuricSumnja ili sumlja
Skup ’mnj’ u govoru se često zamjenjuje izgovorno lakšim skupom ’mlj’.
/by Dejana Šćuric