Projekt Bujica riječi pokrenut je 2012. godine da bi govornicima hrvatskoga jezika pružio pouzdane resurse za usvajanje njegove standardne inačice. Od samoga je svojega početka do danas Bujica riječi posvećena tome da na pristupačan način objašnjava zašto je nešto u standardnome jeziku baš tako kako jest omogućujući tako svojim čitateljima dublje razumijevanje našega jezika.
Pojasovi ili pojasevi
Osim množine, nedoumicu izaziva i instrumental jednine: pojasom ili pojasem.
/by Dejana ŠćuricCiljan − ciljani − ciljni
Pridjev ciljani znači „na koji se cilja”, dok pridjev ciljni znači „koji se odnosi na cilj”.
/by Dejana Šćuric?! ili !?
Hrvatski pravopis dopušta obje kombinacije, no one značenjem nisu istovjetne.
/by Dejana ŠćuricCunami ili tsunami
Riječi se često preuzimaju iz drugih jezika te se prilagođavaju novome jezičnom sustavu.
/by Dejana ŠćuricErupcija korupcije
Ukratko o zavrzlami s glagolima korumpirati, disruptirati i erumpirati/eruptirati.
/by Dejana ŠćuricSumnja ili sumlja
Skup ’mnj’ u govoru se često zamjenjuje izgovorno lakšim skupom ’mlj’.
/by Dejana ŠćuricGruda ili grudva
Ovom se imenicom označuje zbijen, okruglast dio najčešće sipke tvari.
/by Dejana ŠćuricFiskalna blagajna ili fiskalna kasa
Riječ kasa u hrvatskom se jeziku javlja od 18. stoljeća i ima dva osnovna značenja.
/by Dejana ŠćuricBankin ili bančin
Posvojni pridjevi prema imenicama koje označuju što neživo nisu uobičajeni.
/by Dejana ŠćuricSkripta
U hrvatskome standardnom jeziku ova bi riječ trebala biti u množini srednjeg roda.
/by Dejana ŠćuricU Katru ili u Kataru
Posrijedi je zapravo nedoumica oko toga ima li imenica Katar nepostojano a.
/by Dejana ŠćuricKonobarev ili konobarov
Osim dviju pridjevnih inačica, ovaj tip imenica ima i dva oblika za instrumental.
/by Dejana ŠćuricNabava i nabavka
U hrvatskome standardnom jeziku imenice nabava i nabavka nemaju isto značenje.
/by Dejana ŠćuricTeorijski i teoretski
Iako se i danas katkad značenjem izjednačuju, njihova se značenjska polja razdvajaju.
/by Dejana ŠćuricAkcijski ili akcioni (pridjevi na ‑ioni)
Pridjevi na ‑ski uobičajeniji su od pridjeva na ‑ioni, stoga imaju prednost.
/by Dejana ŠćuricSmijemo li designirati?
Glagol designirati znači imenovati koga na dužnost, odrediti ili predodrediti.
/by Dejana Šćuric