Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Oba su ova pri­djeva dobro tvo­rena: uskr­sni je nas­tao doda­va­njem sufiksa ‑ni, a uskrš­nji doda­va­njem sufiksa ‑nji, pri čemu je došlo do jed­na­če­nja po mjestu tvorbe te se glas s pre­tvo­rio u glas š. U tom kon­tek­stu ne možemo reći da je jedan od njih „bolji”. No je li onda sve­jedno koji ćemo upotrijebiti? Sta­riji su nor­ma­tivni pri­ruč­nici izjed­na­či­vali ove ... Read More »

Od ime­nica koje ozna­čuju živo­ti­nje pri­djevi se naj­češće tvore doda­va­njem sufiksa ‑ji, ‑lji i ‑eći (koko­šji, kozji, rib­lji, žab­lji, pileći, teleći…). To znači da je pri­djev goveđi nesum­njivo dobar (kao i pri­mje­rice med­vjeđi ili labuđi). No ni pri­djev goved­ski nije „pogre­šan” jer pos­toji odre­đen broj pri­djeva na ‑ski koji su nas­tali od ime­nica koje ime­nuju živo­ti­nje: bizon­ski, konj­ski, kro­ko­dil­ski, maj­mun­ski, ... Read More »

Pri­djev mate­rin­ski u hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku naj­bo­lji izbor: naj­češći je u upo­trebi, a naši ga rječ­nici donose još od prve polo­vice 18. sto­ljeća. Nas­tao je doda­va­njem sufiksa ‑inski ime­nici mater − na sli­čan način kao što su nas­tali i pri­djevi maće­hin­ski, očin­ski, ses­trin­ski... Pri­djev mate­ri­nji tako­đer se sma­tra dobrim, ipak, on je stil­ski obi­lje­že­niji jer je tvorba sufik­som ‑inji ... Read More »

Kako bi tre­bao gla­siti pri­djev prema ime­nici Alja­ska − alja­ski ili alja­ški? Nor­ma­tivna se lite­ra­tura rijetko bavi ovim pri­dje­vom, no pri­ruč­nici koji ga donose navode isklju­čivo oblik alja­ski. Una­toč tomu u upo­trebi je oblik alja­ški češći. Ime­nica Alja­ska na prvi pogled izgleda poput poime­ni­če­nih pri­djeva, koji nisu rijetki pri ime­no­va­nju zem­ljo­pis­nih pre­djela − to su pri­djevi koji su pre­uzeli ulogu ... Read More »

Ime­nica tekst potječe iz latin­skog jezika (textus). Pre­uzeli smo je bez nas­tavka -us, zami­je­nivši x sku­pom ks − dakle kao tekst. Prema ovoj se ime­nici tvore i pri­djevi, i to dva: tek­s­tu­alan (odre­đeni oblik tek­s­tu­alni) i tek­s­tni. Pri­djev tek­s­tu­alan zapravo nije tvo­ren, nego posu­đen, dok smo pri­djev tek­s­tni pra­vilno nači­nili doda­va­njem sufiksa ‑ni ime­nici tekst. Zna­čenj­ski se ovi pri­djevi nisu ... Read More »