Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

U hrvat­skome je stan­dard­nom jeziku pra­vilno samo sred­njo­vje­kovni. Ovaj pri­djev nije nas­tao sve­zom pri­loga i pri­djeva (sred­nje + vje­kovni), nego složeno‑sufiksalnom tvor­bom prema izrazu sred­nji vijek, pri čemu su se dva ele­menta pove­zala spoj­ni­kom o. Na isti su način nas­tale i druge jed­no­poj­movne pri­djevne slo­že­nice, pri­mje­rice sred­njos­tru­ja­ški (prema sred­nja struja), sred­njo­škol­ski (prema sred­nja škola), sred­njo­europ­ski (prema Sred­nja Europa i sred­nja ... Read More »

Iz latin­skog smo pre­uzeli neke pri­djeve koji u izvor­nom jeziku u sebi već sadr­ža­vaju super­la­tivno zna­če­nje (to jest ozna­čuju ime­no­vano svoj­stvo u naj­ve­ćoj mogu­ćoj mjeri). Takvi su pri­djevi uglav­nom nači­njeni od latin­skog super­la­tiva, a to su pri­mje­rice: mak­si­ma­lan, mini­ma­lan, opti­ma­lan, ali i ide­alan, esen­ci­ja­lan, mino­ran, eks­tre­man… Jezični su pri­ruč­nici uglav­nom složni u stavu da takve pri­djeve ne treba stup­nje­vati. To ... Read More »

Mor­fem naj- služi samo kao pre­fiks pri tvorbi super­la­tiva pri­djeva (naj­bo­lji, naj­pa­met­niji…) i pri­loga (naj­bo­lje, naj­pa­met­nije…). On nikad nije samos­ta­lan, što znači da se sljep­ljuje s obli­kom (kom­pa­ra­ti­vom) koji pre­tvara u superlativ. Naj‑ izra­žava naj­veći stu­panj nekog svoj­stva. Iako naj­prije pomis­limo na pozi­tivno svoj­stvo, to naravno ne mora biti tako − super­la­tivi su i naj­tuž­niji, naj­ne­sret­niji, naj­ža­los­niji, naj­ljući, naj­gori... Ovaj ... Read More »

Nije zgo­rega pono­viti tvorbu super­la­tiva. Super­la­tiv je treći stu­panj kom­pa­ra­cije, odnosno stup­nje­va­nja pri­djeva i pri­loga. Prvi stu­panj (pozi­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva, drugi stu­panj (kom­pa­ra­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva u većoj mjeri, dok treći stu­panj (super­la­tiv) ozna­čuje pos­to­ja­nje nekog svoj­stva u naj­ve­ćoj mjeri. Super­la­tiv se tvori doda­va­njem pre­fiksa naj‑ kom­pa­ra­tiv­nom obliku: naj­veći, naj­mlađi, naj­sta­riji, naj­lakše, naj­češće… Pre­fiks naj‑ nije samos­ta­lan, što ... Read More »

Oba su ova pri­djeva dobra, ali ne znače isto. Jedan je nas­tao prema općoj ime­nici otok, a drugi prema vlas­ti­toj ime­nici Otok. S obzi­rom na to da ove ime­nice imaju jed­nak gla­sovni sas­tav, i nji­hovi su pri­djevi mogli biti jed­naki, no kako hrvat­ski jezik pri­djeve tvori na više načina, to je bogat­stvo pri­rodno isko­ri­šteno za lakšu komunikaciju. Prema ime­ni­cama koje ... Read More »