Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Iako se riječ zamolba nevje­ro­jatno pro­ši­rila pos­ljed­njih dvaju-triju deset­ljeća, jezi­kos­lovci pred­nost daju ime­nici molba. Ona je naime u hrvat­skome jeziku pri­sutna još od sred­njega vijeka. Zabi­lje­žena je i u sta­rim rječ­ni­cima i u dje­lima sta­rih pisaca (Đur­đe­vića, Gun­du­lića, Hek­to­ro­vića, Kani­žlića, Vite­zo­vića…). Zamolba se spo­ra­dično jav­lja tek kra­jem 19. sto­ljeća, pri­mje­rice u dje­lima Vjen­ces­lava Novaka i Slavka Kolara, ali je sve ... Read More »

Suvre­meni jezični savjet­nici uglav­nom strogo odje­ljuju zna­če­nje ime­nica porod i poro­đaj. Porod − prema njima − ozna­čuje djecu i potom­s­tvo opće­nito, a poro­đaj čin dono­še­nja dje­teta na svi­jet. No je li ovakva podjela zna­če­nja u hrvat­skome jeziku uis­tinu moguća? Ime­nica porod nas­tala je prema gla­golu poro­diti. Zabi­lje­žena je još u našemu naj­sta­ri­jem rječ­niku, onome Fausta Vran­čića iz 1595., i to ... Read More »

Ime­nica dar stara je riječ koja potječe još iz pras­la­ven­skoga jezika, a pri­pada istoj poro­dici riječi kao i gla­gol dati. Dar je ono što se daje, ono što je dano. U tome smislu raz­li­ku­jemo dva osnovna zna­če­nja ove ime­nice: ono što je netko nekomu dao, to jest pok­lon, ali i ono što je nekomu dano, to jest talent, nada­re­nost, pa ... Read More »

Injek­cija ponaj­prije ozna­čuje teku­ćinu koja se pomoću igle ubriz­gava u tijelo, napravu za ubriz­ga­va­nje, pa i sam pro­ces ubriz­ga­va­nja. Riječ potječe iz latin­skog jezika: od ime­nice ini­ec­tio, koja je nas­tala prema gla­golu ini­cere − „sta­viti unu­tra, umet­nuti, uba­citi”. Slova n i j u riječi injek­cija zapravo potječu od raz­li­či­tih latin­skih mor­fema: n od in, a i od icio, tj. icere. ... Read More »

Ime­nica drvo ima dvije sklo­nidbe: jednu prema osnovi drv‑ (drva, drvu, drvom…), a drugu prema pro­ši­re­noj osnovi drvet‑ (drveta, drvetu, drve­tom…). Oblici s pro­ši­re­nom osno­vom jav­ljaju se tek od 17. sto­ljeća, oni su dakle mlađi, a to se može pove­zati s činje­ni­com da su mno­žin­ski oblici s pro­ši­re­nom osno­vom u upo­trebi osjetno rjeđi (pri­mje­rice oblik drve­tima pri­lično se rijetko upo­treb­ljava). ... Read More »