Crvenio ili crvenjeo − glagoli na -iti/-jeti (3. dio)

Crvenio ili crvenjeo − glagoli na ‑iti/-jeti (3. dio)

Dosad smo govo­ri­li o infi­ni­ti­vi­ma gla­go­la na ‑iti i ‑jeti koji su izve­de­ni od iste osno­ve. Objas­ni­li smo da crve­ni­ti zna­či „čini­ti crve­nim”, dok crve­nje­ti zna­či „pos­ta­ja­ti crve­nim”. No kako se ovi gla­go­li pona­ša­ju pri spre­za­nju (konju­ga­ci­ji)?

Važ­no je zapam­ti­ti da su obli­ci ovak­vih gla­go­la pot­pu­no jed­na­ki u pre­zen­tu. Crve­nim, crve­niš, crve­ni, crve­ni­mo, crve­ni­te, crve­ne obli­ci su i gla­go­la crve­ni­ti i gla­go­la crve­nje­ti. Jed­na­ki su i u impe­ra­ti­vu: crve­ni, crve­ni­mo, crve­ni­te.

No naj­ve­će se pogre­ške rade pri tvor­bi gla­gol­sko­ga pri­dje­va rad­no­ga za muški rod jed­ni­ne gla­go­la na ‑jeti: nije crve­njeo, nego crve­nio, i to za oba gla­go­la. Svi se osta­li obli­ci gla­gol­sko­ga pri­dje­va rad­no­ga raz­li­ku­ju: crve­ni­la, crve­ni­lo, crve­ni­li, crve­ni­le, crve­ni­la pre­ma crve­ni­ti; odnos­no crve­nje­la, crve­nje­lo, crve­nje­li, crve­nje­le i crve­nje­la pre­ma crve­nje­ti.

Naime je se mije­nja u i kada se nađe ispred gla­sa o koje je pos­ta­lo od gla­sa l. Što to toč­no zna­či? Svi obli­ci gla­gol­sko­ga pri­dje­va rad­no­ga (osim obli­ka za muški rod jed­ni­ne) ima­ju u sebi glas l: crve­njela, crve­njelo, crve­njeli… Muški bi rod gla­sio crve­njel, no tu se dogo­di­la voka­li­za­ci­ja, zamje­nji­va­nje suglas­ni­ka l samo­glas­ni­kom o na kra­ju slo­ga (a time i na kra­ju rije­či). Dobi­li smo oblik crve­njeo, a ispred tak­vog se gla­sa o skup je mije­nja u icrve­nio. Jed­nos­tav­no, zar ne?

Gla­gol­ski pri­djev rad­ni upo­treb­lja­va­mo za tvor­bu per­fek­ta, plu­sk­vam­per­fek­ta, futu­ra dru­go­ga, odnos­no kon­di­ci­ona­la prvo­ga i kon­di­ci­ona­la dru­go­ga. To zna­či da u tim vre­me­ni­ma muški rod jed­ni­ne ima isti oblik za oba glagola.

Pra­vi­lo o smje­nji­va­nju sku­pa je u i ispred gla­sa o koje je nas­ta­lo od l vri­je­di i za dru­ge gla­go­le na ‑jeti. To kon­kret­no zna­či da gla­gol­ski pri­dje­vi rad­ni ne gla­se živjeo, voljeo, letjeo, htjeo… nego živio, volio, letio, htio. (Obli­ci za žen­ski i sred­nji rod te za mno­ži­nu muškog roda zadr­ža­va­ju skup je: živje­la, volje­la, letje­lo, htje­lo, ne živi­la, voli­la, leti­lo, hti­lo.)

Živjeo sam u gra­du. > Živio sam u gradu

Jesi li oglad­njeo? > Jesi li ogladnio?

Šutjeo je. > Šutio je.

Ilus­tra­ci­ja: Nick Elli­ott, Uns­plash