Okolica − okolina − okoliš
![[Autor: Massimo Valiani]](http://bujicarijeci.com/wp-content/uploads/2012/05/Okolica.jpg)
[Autor: Massimo Valiani]
Ove je tri riječi značenjski uistinu teško razlučiti. Postoje težnje da im se značenja jasno podijele, no u upotrebi to ipak nije tako jednostavno. Bez obzira na to, dobro je zapamtiti barem osnovnu značenjsku podjelu.
Okolica je vjerojatno najmanje problematična. Ona označuje kraj, širi okolni prostor, šire područje oko nečega, najčešće nekoga mjesta. Najčešće govorimo o okolici nekoga grada: okolica Zagreba, okolica Dubrovnika, bliža okolica, dalja okolica.
Okolina ima najšire značenje i nju je najteže definirati. I ona se upotrebljava(la) u značenju kraja, okolnoga prostora, no u novije se vrijeme to prostorno značenje potiskuje i prepušta riječi okolica, a okolina sve više znači društvo, društvenu sredinu. Okolina dakle sve rjeđe označuje prostorno, a sve više društveno određenje: radna okolina, poticajna okolina, nova okolina, povoljna okolina.
No okolina ima još jedno značenje, ponajprije u znanosti − biologiji, biokemiji, kemiji…, pa čak i u informatici. Označuje naime ukupnost onoga što nešto okružuje, okružje, primjerice prirodnu okolinu, kiselu okolinu, lužnatu okolinu.
Okoliš ponajprije podrazumijeva krajolik, ali i uži okolni prostor. Od ovih je riječi najviše vezan uz prirodu, u novije vrijeme i ekologiju (iako se može govoriti i o urbanome okolišu). Kod ove je riječi ekološki vid najznačajniji pa su česte sintagme poput: utjecaj na okoliš, očuvanje okoliša, zagađivanje okoliša.