Sklanja li se kratica EU?

Osim oko pisa­nja ime­na (Europ­ska uni­ja ili Europ­ska Uni­ja), nedo­umi­ce pos­to­je i oko kra­ti­ce ove među­na­rod­ne zajed­ni­ce − kojeg je roda i tre­ba li je sklanjati.

Pokra­te ili akro­ni­mi, ali i kra­ti­ce opće­ni­to, dio su hrvat­skog jezi­ka koji je pri­lič­no pra­vo­pis­no nesre­đen i oko koje­ga se jezi­kos­lov­ci još uvi­jek ne sla­žu u pot­pu­nos­ti. To zna­či da je mogu­će da pos­to­ji i druk­či­je miš­lje­nje od ovo­ga koje ćemo izni­je­ti, iako ono prevladava.

Što se tiče roda, sma­tra­mo da se pre­ma kra­ti­ci EU valja odno­si­ti kao i pre­ma kra­ti­ci SAD. Iako su oba puna nazi­va žen­skog roda (Europ­ska uni­ja i Sje­di­nje­ne Ame­rič­ke Drža­ve), nji­ho­ve su kra­ti­ce muškog roda (u EU‑u, ne u EU‑i; u SAD‑u, ne u SAD‑i).

Na pita­nje tre­ba li ovu kra­ti­cu skla­nja­ti odgo­va­ra­mo pot­vrd­no. S obzi­rom na činje­ni­cu da je hrvat­ski jezik jezik u kojem se imen­ske rije­či skla­nja­ju (a kra­ti­ce se pona­ša­ju kao imen­ske rije­či), naš je stav da bi tre­ba­lo skla­nja­ti sve ono što se skla­nja­ti može, što zna­či i kra­ti­ce. Dru­gim rije­či­ma, izraz koji se pona­ša kao imen­ska riječ, a ne skla­nja se, zapra­vo je ano­ma­li­ja u sus­ta­vu hrvat­skog jezi­ka i dono­si pro­ble­me pri nje­go­vu opi­su. Kad se tak­ve ano­ma­li­je (iznim­ke) mogu izbje­ći, to sva­ka­ko tre­ba učiniti.

To zna­či da pre­po­ru­ču­je­mo da se i kra­ti­ca EU skla­nja, i to na slje­de­ći način.

N	EU	SAD
G	EU-a	SAD-a
D	EU-u	SAD-u
A	EU	SAD
V	EU	SAD
L	EU-u	SAD-u
I	EU-om	SAD-om

pred­stav­ni­ci EU > pred­stav­ni­ci EU‑a

infor­ma­ci­je o EU > infor­ma­ci­je o EU‑u

spo­ra­zum s EU > spo­ra­zum s EU-om

Ilus­tra­ci­ja: Ralph, Pixa­bay