Tok ili tijek

Iako su podri­je­tlom srod­ne (nas­ta­le pre­ma gla­go­lu teći) i zna­čenj­ski bli­ske, ove rije­či u stan­dard­nom jezi­ku pos­ljed­njih deset­lje­ća poka­zu­ju snaž­ni­ju ten­den­ci­ju raz­dva­ja­nja svo­jih zna­čenj­skih polja. Iako su im se zna­če­nja kroz povi­jest prek­la­pa­la, a i danas ima jezi­kos­lo­va­ca koji sma­tra­ju da su sino­ni­mi, nji­ho­vi se sadr­ža­ji sve češ­će razlikuju.

Tako se danas sma­tra da riječ tok ima ponaj­pri­je pros­tor­no zna­če­nje i da ozna­ču­je kak­vo pros­tor­no kre­ta­nje: riječ­ni tok, gor­nji tok, donji tok, kruž­ni tok, struj­ni tok...

Riječ tijek odno­si se na vre­men­sko kre­ta­nje: tijek doga­đa­ja, vre­men­ski tijek, tijek ras­pra­ve, tijek pre­go­vo­ra, tijek lije­če­nja

Budu­ći da je ovak­va stro­ga podje­la rela­tiv­no novi­ja poja­va, kat­kad je teško reći koja ime­ni­ca bolje pris­ta­je u nekom kon­kret­nom slu­ča­ju − kaže li se da smo u toku ili u tije­ku?

Iako su se još nedav­no rije­či tijek i tok izjed­na­ča­va­le u zna­če­nju „pro­tje­ca­nje, teče­nje” bez prostorno‑vremenskih odred­ni­ca, čini se da je ova podje­la ipak zaživjela.