Michelangelo: Mojsije

Zašto Mojsije ima rogove?

Jes­te li se ikad zapi­ta­li zašto se Moj­si­je kat­kad pri­ka­zu­je s dva roga na gla­vi, ponaj­pri­je u sce­na­ma kada dru­gi put sila­zi sa Sina­ja i nosi plo­če s Bož­jim zapo­vi­je­di­ma? Danas se veći­na bibli­ča­ra, pa i opće­ni­to teolo­ga, sla­že da je posri­je­di pogre­ška pri prevođenju.

Naime, kada je sve­ti Jero­nim kra­jem 4. sto­lje­ća pre­vo­dio Bibli­ju na latin­ski, čini se da je pogreš­no pro­tu­ma­čio hebrej­sku riječ koja se može odno­si­ti na izras­ta­nje rogo­va, ali i na zra­če­nje (svje­tla). Kul­tu­ro­lo­ške raz­li­ke, a i vre­men­ski raz­mak od kojeg tisuć­lje­ća, one­mo­gu­ću­ju nam da bude­mo u pot­pu­nos­ti sigur­ni na što se toč­no u ori­gi­na­lu mis­li­lo, a kako ni rogo­vi nisu uvi­jek bili sim­bol demon­sko­ga, što­vi­še, u sta­ro­me, a donek­le i u sred­njem vije­ku, sim­bo­li­zi­ra­li su i sna­gu, čast, čak i božan­skost, Jero­nim se u Vul­ga­ti odlu­čio za njih.

Pod utje­ca­jem Jero­ni­mo­va pri­je­vo­da nas­ta­la su mno­ga umjet­nič­ka dje­la, a s nje­ga se pre­vo­di­lo i na „narod­ne” jezi­ke. Naš prvi cje­lo­vi­ti objav­lje­ni pri­je­vod Sve­tog pisma, onaj Mati­je Petra Katan­či­ća, objav­ljen 1831., tako­đer spo­mi­nje rogove:

I kada­bi sishao Moyses s’go­re Sina­ja, derxa dvi table svi­doc­sans­tva, i nez­na­de, daje roga­to lice nje­go­vo od sadruxnos­ti govo­re­nja Gos­pod­njeg’. (Izl, 34:29)

Vul­ga­ta je u među­vre­me­nu doži­vje­la mno­go recen­zi­ja i kri­tič­nih izda­nja. Budu­ći da se danas zra­če­nje svje­tlos­ti nesum­nji­vo više pove­zu­je s božan­skim od izras­ta­nja rogo­va, novo je tuma­če­nje širo­ko pri­hva­će­no. Izmje­na je, narav­no, uvr­šte­na i u suvre­me­ne pri­je­vo­de. Tako u pri­je­vo­du Sil­vi­ja Gru­ba­ši­ća u izda­nju Krš­ćan­ske sadaš­njos­ti iz 2005. ovaj dio glasi:

Napo­kon Moj­si­je siđe sa Sinaj­skog brda. Sila­ze­ći s brda, nosio je u ruka­ma plo­če svje­do­čans­tva. Nije ni znao da iz nje­go­va lica, zbog raz­go­vo­ra s Jahvom, izbi­ja svje­tlost. (Izl, 34:29)

Iako su pri­je­vo­di odav­no izmi­je­nje­ni, neka dje­la likov­ne umjet­nos­ti, od kojih je vje­ro­jat­no naj­poz­na­ti­ji Mic­he­lan­ge­lov kip Moj­si­ja, svje­do­če o jed­no­me dav­nom tuma­če­nju, koje bi ina­če vje­ro­jat­no bilo pot­pu­no zaboravljeno.