Bog ili bok

Bog i bok dvije su ina­čice raši­re­noga nefor­mal­nog poz­drava koji se upo­treb­ljava i pri susretu i pri ras­tanku. Vje­ro­jatno su nas­tali skra­ći­va­njem duljih (i sta­ri­jih) poz­drava, pri­mje­rice pomoz’ Bog, Bog daj, Bog s tobom... I dok oblik bog (ras­pros­tra­njen u pri­mor­skim i istoč­nim kra­je­vima) nije spo­ran, oko oblika bok pos­toje nesuglasice.

Poz­drav bok znat­nije se pro­ši­rio Sre­diš­njom Hrvat­skom kra­jem 80-ih i počet­kom 90-ih godina, kada se iz soci­olin­gvis­tič­kih raz­loga poz­drav zdravo počeo gubiti iz upo­rabe. Nje­govo podri­je­tlo nije razjaš­njeno, iako pos­toje dvije osnovne teze.

Prema jed­noj je to kaj­kav­ska ina­čica poz­drava bog. Naime, kaj­kav­ski govori kat­kad obe­zvu­čuju zvučne gla­sove koji se nalaze na kraju riječi (tako se pri­mje­rice u nekim govo­rima kaže i vrak umjesto vrag). Riječ je mogla nas­tati na kaj­kav­skom podru­čju i potom se iz zagre­bač­koga govora kao pres­tiž­ni­jega pro­ši­riti i na što­kav­ske kra­jeve Sre­diš­nje Hrvatske.

Prema dru­goj tezi riječ ima strano podri­je­tlo, prema nje­mač­kom Büc­ken (sagi­nja­nje), ali možda i prema mađar­skom bók (kom­pli­ment, pohvala). Nedvo­smis­lena veza ovih riječi nije doka­zana, tim više što ove riječi u izvor­nim jezi­cima nisu pri­sutne u poz­dra­vima (pri­mje­rice Mein Büc­ken nije poz­drav u nje­mač­kom jeziku i nema zna­če­nje sta­rog izraza moj nak­lon pa je prema tome mala vje­ro­jat­nost da se upo­treb­lja­vala u tom smislu). Na kraju, zašto bismo podri­je­tlo svo­jih riječi silom tra­žili u stra­nim jezi­cima, zar nam je činje­nica da smo nešto sami stvo­rili toliko neobična?

Bilo kako bilo, danas nesum­njivo imamo dvije ina­čice ovog poz­drava. Done­davno se u stan­dard­nom jeziku dopu­štao isklju­čivo oblik bog. No činje­nica je da otpri­like polo­vina sta­nov­niš­tva govori bok. Broj je to govor­nika čiji je jezični izraz teško igno­ri­rati. Jed­nos­tavno se tako govori i ne može se baš reći da polo­vina sta­nov­niš­tva ne poz­drav­lja kako treba. Kako se norma uvi­jek na kraju mora pri­la­go­diti govor­ni­cima, tako se i ovdje zbilo: možemo reći da se danas oba poz­drava uvažavaju.