Dalji i daljnji

Dugo su ovi oblici bili svo­je­vr­stan kamen spo­ti­ca­nja u stan­dard­nom jeziku, no s vre­me­nom su se nji­hova zna­če­nja iskris­ta­li­zi­rala i danas se većina jezi­kos­lo­vaca slaže s podje­lom koju donosimo.

Oblik dalji (dalja, dalje) zapravo je kom­pa­ra­tiv pri­djeva dalek (dalek, dalji, naj­da­lji). On ozna­čuje uda­lje­nost, odnosno da je nešto uda­lje­nije (dalji posjed, dalji rođaci, cilj pos­taje sve dalji).

Pri­djev dalj­nji (dalj­nja, dalj­nje) dugo se prema jezič­nim pre­po­ru­kama zamje­nji­vao pri­dje­vom dalji, no ipak je saču­vao svoje zna­če­nje i danas se ta zamjena u pra­vilu više ne pro­vodi. Pri­djev dalj­nji danas znači „budući, idući, slje­deći, koji se nas­tav­lja”. No s tim se pri­dje­vom još uvi­jek veže neko­liko nejasnoća.

Naj­prije nije jasno nje­govo stup­nje­va­nje (kom­pa­ra­cija): neki jezi­kos­lovci tvrde da pri­djev dalj­nji ima kom­pa­ra­tiv i super­la­tiv kao i pri­djev dalek, dakle dalji i naj­da­lji (naime nekoć je pos­to­jala pri­djevna ina­čica daljanj, pa bi se oblik dalj­nji mogao shva­titi kao pozi­tiv). Rekli bismo ipak da se ovaj pri­djev danas više ne stup­njuje te da se ponaša kao odnosni pri­djevi na -nji (večer­nji, jutar­nji, sud­nji).

Drugi je pro­blem nesu­glas­nost oko toga treba li ga izbje­ga­vati ili ne. Sma­tramo da na to pita­nje ne pos­toji jed­noz­na­čan odgo­vor: kada je zna­če­njem suvi­šan, treba ga izbje­ga­vati, no kada je potre­ban, ne treba ga izba­ci­vati. U izrazu dalj­nji nas­ta­vak pri­va­ti­za­cije očito nije potre­ban jer se isto može reći i bez njega: nas­ta­vak pri­va­ti­za­cije (ili dalj­nja pri­va­ti­za­cija). No u reče­nici Oče­kuje se dalj­nji rast cijena. ne može se izos­ta­viti, a da se pri­tom ne izmi­jeni smi­sao, odnosno da se ne izgubi važan oba­vi­jesni ele­ment. Naime reče­nica Oče­kuje se rast cijena. nije isto­vjetna pret­hod­noj jer ne sadr­žava infor­ma­ciju o tome da su cijene već rasle i da rast koji se oče­kuje nije nov i iznenadan.

Da zaklju­čimo, pri­djevu dalj­nji na može se meha­nički pris­tu­piti i ne može ga se ukla­njati pri sva­koj nje­go­voj pojavi. Niti za tim pos­toji potreba. To je naša riječ, ras­pros­tra­njena je i očito potrebna te je tako treba i shvatiti.

Scroll To Top