Sakupiti i skupiti
Jezični priručnici uglavnom ne donose ove oblike, čime impliciraju da nisu sporni. Pa ipak, govornici nerijetko dvoje oko toga koji oblik upotrijebiti, odnosno je li koji od njih „bolji”.
Općenito govoreći, oni se smatraju jednako dobrima. Najčešće se opisuju kao istoznačnice, no promotrimo li pozornije, primijetit ćemo da postoji određena razlika u značenju.
Bez odviše raščlanjivanja možemo reći da glagoli sakupiti i skupiti znače: prikupiti na jedno mjesto nešto što je rasuto, raspršeno ili se sastoji od više dijelova, pokupiti, prikupiti nešto nakon duljeg razdoblja prikupljanja, nakupiti (skupiti/sakupiti orahe, skupiti/sakupiti bodove, skupiti/sakupiti novac), odnosno sazvati, dozvati, sabrati na jedno mjesto, na (o)kup (skupiti/sakupiti svoje ljude), nabrati.
Povratni glagoli sakupiti se i skupiti se zajedno znače: nakupiti se, nataložiti se (skupilo/sakupilo se mnogo prašine), odnosno okupiti se na jednome mjestu (skupiti se ispred dvorane).
No glagol skupiti i njegova povratna inačica skupiti se imaju jedno važno dodatno značenje. Skupiti znači i: smanjiti, suziti, vratiti nešto rašireno u prvobitan položaj (skupiti prste, skupiti noge), dok skupiti se znači: postati manji u mjeri, smanjiti se, sklupčati se (skupiti se u pranju, skupiti se u kutu). U ovom se značenju ne upotrebljavaju glagoli sakupiti i sakupiti se.
Slično se ponašaju i vidski parnjaci sakupljati (se) i skupljati (se). Zanimljivo je i da oba glagola imaju podjednake izvedenice: od skupiti imamo skupljač, skupljačica i skupljački, a od sakupiti sakupljač, sakupljačica i sakupljački.
Da zaključimo, oba su ova glagola dobra, kao i njihove izvedenice, i nema potrebe da se jedan zamjenjuje drugim. Oba već stoljećima supostoje (još od staroslavenskog jezika, ako ne i dulje). Oblici bez a u upotrebi jesu češći, tako je bilo u prošlosti, tako je i danas, no to nije dovoljan razlog da jedan počnemo zamjenjivati drugim. Možda će glagol sakupiti i njegove izvedenice s vremenom nestati, no još su uvijek ovdje.