Uho − uha − uši − ušesa
Imenica uho, kao primjerice i oko, pripada staromu jezičnom sloju te je do danas zadržala ostatke ranijih sklonidbi. U jednini je srednjega roda (ovo uho), no njezina je „uobičajena” množina ženskoga roda (ove uši, ovih ušiju...). No to nisu jedini množinski oblici koje imenica uho ima. Ona naime ima i oblike s proširenom osnovom (ušesa). Oni su stilski obilježeni, najčešće su pejorativni, ali ne moraju biti, štoviše, mogu imati i hipokoristično značenje, posebice kod životinja:
„Kada se rodilo, bilo je to tek nekakvo bijelo ništa, u šaku je to moglo stati, ali kako je to imalo par crnih ušesa i otraga repić, priznali smo da je to ipak psić, a kako smo željeli imati psa djevojčicu, nazvali smo to nešto Dašenjka.” Karel Čapek: Dašenjka ili Život šteneta, prevela: Petra Malešević
Ali to nije sve. Imenica uho ima i svojevrsne „dvojinske” oblike, one koji se upotrebljavaju uz dva, oba, tri i četiri (i sve brojeve koji završavaju na dva, tri ili četiri), a glase uha (u nominativu, genitivu, akuzativu i vokativu), odnosno ušima (u ostalim padežima). Ali ni to nije sve! Upravo se ti oblici upotrebljavaju kao množinski oblici kada se riječ uho upotrebljava u prenesenom značenje (uha na loncu, uha na jastuku, uha na knjizi... za razliku od uši na mačjoj glavi).
Dakle, kada mislimo na tjelesni organ sluha, upotrebljavamo uho u jednini, uši u množini, uha s brojevima dva, oba, tri i četiri (i svim drugim brojevima koji završavaju na dva, tri ili četiri, primjerice petsto pedeset i četiri uha, ali petsto pedeset i pet ušiju) te ušesima u stilski obilježenome kontekstu.
UHO − TJELESNI ORGAN SLUHA |
||||
JEDNINA |
MNOŽINA |
DVOJINA |
PROŠIRENA MNOŽINA |
|
N |
uho |
uši |
uha |
ušesa |
G |
uha |
ušiju |
uha |
ušesa |
D |
uhu |
ušima |
ušima |
ušesima |
A |
uho |
uši |
uha |
ušesa |
V |
uho |
uši |
uha |
ušesa |
L |
uhu |
ušima |
ušima |
ušesima |
I |
uhom |
ušima |
ušima |
ušesima |
Uho u prenesenome značenju
Kada riječ uho upotrebljavamo u prenesenome značenju, jednina joj glasi uho, a množina uha i pritom se zapravo množinski i „dvojinski” oblici podudaraju. Umjesto oblika ušima (za dativ, lokativ i instrumental) nerijetko se čuje i nepalataliziran oblik uhima, no on se ne smatra elementom hrvatskoga standardnog jezika.
UHO − PRENESENO ZNAČENJE |
||||
JEDNINA |
MNOŽINA (I DVOJINA) |
|||
N |
uho |
uha |
||
G |
uha |
uha |
||
D |
uhu |
ušima |
||
A |
uho |
uha |
||
V |
uho |
uha |
||
L |
uhu |
ušima |
||
I |
uhom |
ušima |
Ovako se sklanja i petrovo uho (Haliotis), naziv roda morskih puževa, jer se imenica uho u ovome nazivu upotrebljava u prenesenome značenju (loviti petrova uha, pripremati rižoto od petrovih uha...).
Ilustracija: Alexas_Fotos, Pixabay