Bujica riječi Mrežno mjesto o hrvatskome standardnom jeziku.

Kao što se iz nas­lova vidi, pisat ćemo o sklo­nidbi dvos­lož­nih muških imena koja zavr­ša­vaju na -o, to jest o ime­nima tipa Bruno, Dino, Vlaho... Za raz­liku od dvos­lož­nih muških imena tipa Janko, Darko, Marko (to jest imena koja imaju suglas­ničku sku­pinu koja zavr­šava gla­som k i koja se uvi­jek skla­njaju prema a‑sklonidbi: Janka, Darka, Marka), imena tipa Bruno, Dino, ... Read More »

Ovo je jelo do nas sti­glo s Bli­skog istoka, a od naroda koji nam ga je pred­sta­vio posu­dili smo i ime za njega. Riječ je naravno o Tur­cima i tur­skome jeziku. Iako ime zapravo potječe iz arap­skoga (käbāb), tur­ski je bio jezik posred­stvom kojeg se naziv širio i u druge zemlje. Tur­sku riječ kebap posu­dili smo kao ćevap. Slično je ... Read More »

Oba su ova pri­djeva dobro tvo­rena: uskr­sni je nas­tao doda­va­njem sufiksa ‑ni, a uskrš­nji doda­va­njem sufiksa ‑nji, pri čemu je došlo do jed­na­če­nja po mjestu tvorbe te se glas s pre­tvo­rio u glas š. U tom kon­tek­stu ne možemo reći da je jedan od njih „bolji”. No je li onda sve­jedno koji ćemo upotrijebiti? Sta­riji su nor­ma­tivni pri­ruč­nici izjed­na­či­vali ove ... Read More »

Od ime­nica koje ozna­čuju živo­ti­nje pri­djevi se naj­češće tvore doda­va­njem sufiksa ‑ji, ‑lji i ‑eći (koko­šji, kozji, rib­lji, žab­lji, pileći, teleći…). To znači da je pri­djev goveđi nesum­njivo dobar (kao i pri­mje­rice med­vjeđi ili labuđi). No ni pri­djev goved­ski nije „pogre­šan” jer pos­toji odre­đen broj pri­djeva na ‑ski koji su nas­tali od ime­nica koje ime­nuju živo­ti­nje: bizon­ski, konj­ski, kro­ko­dil­ski, maj­mun­ski, ... Read More »

Za raz­liku od juž­nos­la­ven­skih jezika koji nas okru­žuju (bosanskoga/bošnjačkoga, crno­gor­skoga, make­don­skoga, slo­ven­skoga i srp­skoga), a koji su u svo­jim stan­dard­nim ina­či­cama pri­hva­tili oblik krom­pir, hrvat­ski je stan­dardni jezik pri­hva­tio oblik krum­pir. Ova nam je riječ došla iz nje­mač­kog jezika (ne zabo­ra­vimo da se krum­pir svi­je­tom pro­ši­rio iz Južne Ame­rike, a u Hrvat­sku je došao za vla­da­vine Marije Tere­zije). U nje­mač­kim ... Read More »